
"Želimo potaknuti potrošače da postanu svjesni svoje snage i da pokažu kako su protiv ovakvog načina neuvažavanja", rekla je Večernjem listu Vesna Brčić-Stipčević iz Udruge za zaštitu potrošača, inače profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Pojeftinjenje bijelog i polubijelog kruha te svježeg mlijeka i suncokretova ulja potrošačke udruge ne smatraju bitnim korakom. Pogotovo što navedene proizvode nisu svi snizili. No i to je njihovo legitimno pravo, kažu u HUZP, jer ne može se dirigirano upravljati ekonomijom. I dalje ostaje pitanje što je s voćem, povrćem, mesom i ostalim prehrambenim proizvodima, te poskupljenjima komunalnih usluga i najavama poskupljenja energenata za gospodarstvo koje će se opet odraziti na građane.
"To se treba drugačije regulirati. Domaći proizvođači su subvencionirani, a kad u svijetu nešto poskupi, cijene se dižu, pa tako potrošači dvaput plaćaju jednu stvar", kaže Brčić-Stipčević. Na primjeru kruha, koji je u dvije godine poskupio gotovo dvostruko, također je vidljivo nepoštovanje potrošača. "Pravilnika za kruh nema, mi jedemo aditivima napuhane spužvice ili tko zna kakvim tvarima obojene tobožnje 'crne' i 'kukuruzne' vrste kruha! Devedeset posto kruha je 'lažnjak', a cijene peciva prijevara su stoljeća", zaključila je prof. Brčić-Stipčević.
"To se treba drugačije regulirati. Domaći proizvođači su subvencionirani, a kad u svijetu nešto poskupi, cijene se dižu, pa tako potrošači dvaput plaćaju jednu stvar", kaže Brčić-Stipčević. Na primjeru kruha, koji je u dvije godine poskupio gotovo dvostruko, također je vidljivo nepoštovanje potrošača. "Pravilnika za kruh nema, mi jedemo aditivima napuhane spužvice ili tko zna kakvim tvarima obojene tobožnje 'crne' i 'kukuruzne' vrste kruha! Devedeset posto kruha je 'lažnjak', a cijene peciva prijevara su stoljeća", zaključila je prof. Brčić-Stipčević.
Jednotjedni bojkot kupovanja počinje u četvrtak 08. veljače 2008.
Pitanje je samo mogu li se Hrvati oduprijeti zovu kupnje?