Intervju s vlasnikom i direktorom Protect Pharme Mladenom Falamićem

 

U 161. emisiji Život i zdravlje razgovarali smo s vlasnikom i direktorom Protect Pharme d.o.o. Mladenom Falamićem. Povod za razgovor jest taj što su u tvrtki nedavno kreirali liniju ekoloških proizvoda Green Life za tržište Europske unije.

Kakvi se sve proizvodi nalaze u liniji Green Life i kad je nastala ideja za kreiranjem takvih proizvoda?

Ideja za tu liniju nastala je prije više godina, ali smo ju nakon višegodišnjeg razvoja početkom prošle godine priveli kraju i stavili na tržište, za početak u Republici Hrvatskoj, u dm-u, i u ostalim trgovinama zdrave hrane. Linija je razvijana za europsko tržište, znači standardi su daleko viši nego što je to uobičajeno u Hrvatskoj tako da smo u razvoju podigli ljestvicu i u kvaliteti. Ono po čem je to vrlo specifično je to da kvalitetu kontroliramo još od samog uzgoja na njivi. Imamo kompletan nadzor od svih sirovina, od izbora sjemena, pripreme zemlje, vršidbe, sušenja, ljuštenja, usitnjavanja, mljevenja, pripreme, proizvodnje, prerade, ekstrudiranja, kompletno sve do finala, do pakiranja i isporuke u trgovački centar.

Radi se o isključivo ekološkim proizvodima?

Da, svi proizvodi linije Green Life prije svega moraju biti Eko certificirani, to je neka naša ideja; to je prva stvar, a druga stvar je da sve sirovine moraju biti iz Hrvatske. To smo nekako si zadali tu ideju, nit vodilju, kako bi kreirali jednu tu liniju proizvoda gdje bi upravo potaknuli hrvatsku proizvodnju u poljoprivredi i plasirali onda gotov proizvod vani. Zasad su to četiri vrste tjestenina, koje su onak malo inovativne i ne baš uobičajene za naša podneblja. To je tjestenina pšenična s konopljom, onako fina zelena jedna s laganim aftertasteom koji ostaje onako fino pozitivno u ustima. Zatim pšenična tjestenina s aronijom, aronija je svima nama poznata, ali od aronije se može napraviti puno više od samog soka tako da smo mi napravili tjesteninu koja je lijepo ljubičasta i ima fini voćni lagani aftertaste. Zatim je tu tjestenina od pira. Pir je stara izvorna žitarica ,odnosno žito, koja po svom sastavu je nešto drugačija od klasične pšenice i gluten koji je sastavni dio i pira se nešto razlikuje od glutena u pšenici tako da ga i osobe koju su intolerantne na gluten mogu koristiti, a oni koji imaju celijakiju ne. Oni koji imaju drugih problema ili kojima je jednostavno gluten ne odgovara za njih smo proizveli tjesteninu od heljde koju isto tako uzgajamo sami i prerađujemo sve do kraja do finala.

Odakle ideja za proizvodnjom baš takvih proizvoda i mislite li da je u Hrvatskoj dovoljno razvijeno to područje i da ima kupaca za takve ekološke proizvode?

Pa ideja je takva, jer uvijek želimo biti novi, inovativni i dati tržištu nešto novo što još nema. Znači želimo se istaknuti i pokazati našu inovativnost, jer klasične proizvode uvijek možemo napraviti i to je najjednostavnija stvar, to radi svatko, međutim onda na tom području je teško bit konkurentan, jer ne možemo mi u Hrvatskoj s našim površinama konkurirati na primjer Ukrajini ili nekim velikim poljoprivrednim silama, a s ovim specifičnim tjesteninama možemo konkurirati i Talijanima i Nijemcima i svima.

Vaša tvrtka Protect Pharma nalazi se unutar obiteljske tvrtke Fami Grupe. Koliko zaposlenih ima vaša tvrtka, koliko ljudi radi na proizvodima iz linije Green Life i dobavljate li sirovine od drugih proizvođača?

Protect Pharma sada zapošljava 30-ak radnika. To su većinom ljudi koji su već sada i 30 godina u firmi. Znači to su ljudi koji dugo rade s nama, koji imaju jako puno iskustva, koji znaju svoj posao jako dobro. Imamo uzajamno veliko povjerenje i kad imate jednu takvu ekipu onda možete stvarati nove proizvode, nove stvari kojih na tržištu nema ili bi ih bilo teško stvoriti da krećete od nule. Sirovinu veći dio proizvodimo sami no otkupljujemo i od drugih poljoprivrednih proizvođača, naravno mora biti ekološki certificirano. Kad prođe naše interne kontrole onda još šaljemo našem kontrolnom tijelu koje još pregleda papirologiju od OPG-a ili PG-a. Onda tu počinje priča s certifikatima i s kontrolom kvalitete. To je nama vrlo bitno i osnovni certifikat koji to sve nadzire je eko certifikat, da bi netko bio eko certificiran mora biti prijavljen u suradnji s nekim kontrolnim tijelom. U Hrvatskoj ih ima 11 trenutno, znači svejedno je u kojem je tijelu, nama su sva jednako važna i nakon što pregledamo taj certifikat, utvrdimo da je sve u redu i kad dobijemo zeleno svjetlo i od naše certifikacijske kuće onda otkupljujemo sirovinu. Onda ta sirovina ide kod nas u pogon koji je ponovno posebno certificiran opet za eko proizvodnju tako da se prati kompletna sljedivost zapravo od nabavke sjemena do prijema robe, vaganja, mjerenja parametara, analiziranja, daljnje prerade, pakiranja, odabira folije, odabira sredstava za čišćenje. Za Green Life liniju smo osim Eko certifikata uveli i certifikat Halal. On je bazično iz Islamske zajednice, međutim on je izuzetno dobar, jer oni imaju vrlo stroge kriterije po pitanju korištenja aditiva u hrani i općenito načina na koji se hrana proizvodi. Zatim je tu i certifikat Vegan, to znači da u našim proizvodima ovog tipa nema sirovina životinjskog porijekla i imamo za proizvode koji su bez glutena i Gluten free certifikat, odnosno tvrdnju da glutena nema niti u tragovima. Od svega nam je zapravo bio najteži taj Gluten free, jer ne bi vjerovali koliko glutena zapravo ima svuda i koliko je lako kontaminirati žitaricu s glutenom.

Je li to za vas bio izazov u smislu neke edukacije u tvrtki s obzirom da su to specifični proizvodi?

Definitivno je. Za svaki taj certifikat da bi se on uopće uveo nužna je edukacija, prije svega stručna zatim u slobodno vrijeme čitati i proučavati, tražiti informacije kako su drugi nešto riješili tako da u proizvodnji edukacija nikad ne završava.

S obzirom da radite proizvode od konoplje kakvo je trenutno stanje u Hrvatskoj što se tiče zakona o konoplji?

Mi smo se s konopljom počeli baviti 2013. godine tako da sad već imamo dosta iskustva. Zakon je na snazi još uvijek od 2012. s nekakvim malim izmjenama. Taj zakon ne ide hrvatskim poljoprivrednicima na ruku. Prošle godine je donesen prijedlog novog zakona koji bi oslobodio industrijsku konoplju u potpunosti u smislu da se smije koristiti kompletna biljka, ne kao do sada gdje je bilo definirano da se konoplja smije uzgajati isključivo za proizvodnju hrane i hrane za životinje što je nas poljoprivrednike bacalo baš u nepovoljan položaj, jer smo imali veliku količinu biomase s kojom nismo smjeli ništa. Znači nismo ju smjeli prodati, a to su vrlo vrijedne sirovine vani. Nismo smjeli u Hrvatskoj razvijat čak ni industriju za to, jer šta ćeš razvijat industriju ako nemaš sirovinu tako da tu smo dosta unazađeni u odnosu na zemlje u okruženju. Konoplja kao takva je nešto što u Europi pa čak i u svijetu sada doživljava nekakvu novu renesansu, mi smo to prepoznali i počeli smo razvijati proizvode od konoplje koji su trenutno u skladu s zakonom. Kada se zakon promijeni vidjet ćemo što ćemo još mi moć eventualno proizvesti, ali ćemo u svakom slučaju moć prodati tu sirovinu nekom drugom tko će to moći proizvest tako da će ta biljka biti još više dohodovnija nego što je sada. Proizvode od konoplje koje sad imamo, na početku sam spomenuo tjesteninu gdje smo ju recimo to začinili s konopljom, imamo čaj od konoplje. Mi smo ga napravili prvi 2013. u vrećicama u rinfuzi, a onda nakon toga smo se malo modernizirali pa ga sad nudimo u filter vrećicama tako da je on skroz jednostavan za upotrebu. Uvijek su ljudi pitali „Joj kol’ko da stavim, malo-puno?“, ovo smo mi našli nekakvo srednje doziranje koje zadovoljava i i one koji vole i malo jači čaj i malo slabiji.

Ti čajevi se nalaze po kafićima u Hrvatskoj, ali čak i u Nizozemskoj?

Je, to je točno. Kafići su prepoznali čaj od konoplje kao nešto novo, kao nešto zanimljivo, ono što je dobro prepoznali su to i kupci tako da je čaj od konoplje jedna sasvim super stvar osim što je fin za piti on ima i određene blagodati za ljudski organizam. A što se tiče Nizozemske mi smo zapravo Nizozemcima prodali čaj od konoplje, a to vam je kao da Eskimima prodate led i snijeg. Ono što mi imamo, a oni nemaju, je konoplja koja ne sadrži THC. Naša konoplja je iz europskih sortnih listi koje imaju vrlo nizak udio THC-a dakle psihoaktivne tvari tako da od tog čaja..ne znam, bilo je raznih pitanja „Da li možemo imati halucinacije ili nekakav psihoaktivni učinak?“, naravno da ne, jer ne radi se o takvoj vrsti konoplje. Evo od konoplje bih još samo spomenuo da ne zaboravim je nešto gdje smo nekakvi pioniri, gdje smo proizveli prvo hrvatsko CBD ulje. CBD je jedna komponenta, ljudi to kad objašnjavaju vole reć da je to dobra sestra od THC-a. THC je psihoaktivan kao što znamo i radi tog jednog sastojka je zapravo konoplja, između ostalog, došla i na loš glas, međutim nije to toliko opravdano, ali dobro. CBD nema psihoaktivna svojstva, međutim pokazalo se kroz razne studije da ima pozitivne učinke na ljudski organizam, da ne idem u detalje, svi oni koji nažalost imaju nekakvih problema znaju da im to može pomoći.

Spominjali smo i dm, kafiće i Nizozemsku, gdje se još mogu kupiti vaši proizvodi?

Španjolska, uskoro će to biti dosta prošireno. U Velikoj Britaniji sad evo već imamo neke narudžbe, Mađarska je iskazala interes. Imamo sad jednog distributera u Poljskoj s kojim smo u pregovorima. U Njemačkoj smo sad nedavno bili na najvećem sajmu eko hrane u Europi, vjerojatno i u svijetu, gdje imamo toliko puno kontakata da ih još uvijek obrađujemo.

Imate li neke planove za daljnju proizvodnju i što se najviše prodaje iz linije Green Life?

Iz ove linije se zasad najviše prodaju tjestenine, čaj i brašna koja smo nekako zaboravili spomenuti, dakle brašno od heljde koje je također bez glutena i brašno od pira. To su zasad vrste brašna koje imamo i ne bi zapravo ni htjeli širiti ova klasična brašna, jer želimo radit ove specijalizirane vrste. Ono što je još u pripremi, zapravo to će uskoro bit na tržištu, to je klasično konopljino ulje iz sjemena, zatim konopljini proteini, to su u biti više sportski dodaci prehrani ili dodaci prehrani s dodanim vrijednostima. Ono što smo još završili su dodaci prehrani sa zdravstvenim tvrdnjama, a to su mlada trava pšenice u kapsulama, zatim mlada trava ječma u kapsulama, mlada trava pira u kapsulama i mladi list koprive također u kapsulama. Mi smo razvili taj jedan segment proizvoda koji zapravo malo izlazi iz okvira klasične hrane, to su dodaci prehrani sa zdravstvenim tvrdnjama, to je nešto najdalje što hrana može doć, najbliže lijeku.

Vaša cijela obitelj se bavi ovim poslom, a je li istina da planirate proizvoditi i hranu za kućne ljubimce?

Je, to ste dobro čuli. Prošli tjedan je u Hrvatskoj izdano prvo rješenje veterinarske inspekcije za otvaranje pogona za proizvodnju hrane, suhe hrane za kućne ljubimce. To je rezultat rada mog brata Marija, evo ja bih predložio da njega osobno ispitate sve o tome, jer je on uložio nekoliko godina truda i rada u razvoj i istraživanje toga. Naravno, svi zajedno smo tu i pomažemo oko tehnologije, oko nekakvih inovativnih sastojaka pa je samim tim i ta hrana prva u Hrvatskoj, dali smo si truda pa smo i te sastojke stavili na jednu novu razinu, većina sastojaka unutra je Eko certificirana, sam proizvod u konačnici nije, jer sadrži i neke sastojke koje nismo mogli izbjeći, a nisu Eko certificirani. Radi se zapravo o mesnom proteinu koji je bitan i po nutritivnim vrijednostima i analizama koje smo dosad radili ova hrana je u samom vrhu hrana na tržištu.

 

Mislite li da su kupci otvoreni prema takvim novim proizvodima s obzirom na postojanje nekih proizvoda kojima možda već vjeruju?

Mi smo radili istraživanje tržišta koje je pokazalo da ljudi zapravo jedva čekaju da se pojavi hrana iz Hrvatske, jer uvijek je nekako lakše vjerovat domaćem proizvođaču nego izvana. Vidimo šta se sve dešava na tržištu hrane u Europi, imamo sad zadnjih par ružnih slučajeva gdje je bilo zloupotreba povjerenja kupaca na način da ne idem sad u detalje. U Hrvatskoj je to još uvijek dosta dobro regulirano, imamo jako stroge zakone, nama proizvođačima nekad to ne ide na ruku i dosta nam je teško radit sa time, ali s druge strane je kvaliteta hrane koja se proizvede u Hrvatskoj uvijek za nijansu bolja nego ona koja se proizvodi u zemljama Europske unije. To je zanimljivo za znati, jer imamo rigoroznije standarde, u samim analizama su nam vrijednosti nešto niže nego u Europskoj uniji. Kažem, nama kao proizvođačima ne ide to baš u prilog, jer imamo teže uvjete za rad, međutim hrana koja se ovdje proizvede je vrhunske kvalitete i u Europi je to prepoznato. Ljudi u Hrvatskoj polako sve više dobivaju tu spoznaju i traže se zapravo hrvatski proizvodi na hrvatskoj polici i tu vidimo čak i napore Ministarstva poljoprivrede da se to još više proširi i mi vjerujemo da će to bit izuzetno dobro primljeno na našem tržištu kao i na tržištima vani. Na tržištu vani samo su rekli „Okej, kad bude spremno, tu smo.“

 

Tekst: Katarina Bosak

Foto: Ivica Martinović 

Share on facebook
Facebook
Share on google
Google+
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest