Tim hrvatskih znanstvenika, liječnika i kliničara pokazao je da je Parkinsonova bolest povezana s mjerljivim promjenama u određenim obrambenim stanicama u krvi.
Provedeno istraživanje o Parkinsonovoj bolesti
Rezultati njihova rada važni su u povezivanju te bolesti s upalnim procesima izvan mozga. Istraživanje, koje je objavljeno u časopisu “npj Parkinson’s Disease”, izdavača Springer Nature, proveo je multidisciplinarni tim stručnjaka.
Oni su došli s KBC-a Zagreb, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković i Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.
Parkinsonova bolest najčešće se prepoznaje po tremoru, usporenosti i drugim poteškoćama pokreta. Pri tome se u mozgu godinama odvijaju procesi koji izvana nisu vidljivi.
Među tim procesima je i kronična upala u živčanom sustavu. To je jedan od mehanizama koji može utjecati na tijek bolesti, a koji je bio u fokusu znanstvenika.
Istraživanje je usmjereno na to kako izgleda periferna imunološka slika u Parkinsonovoj bolesti.
Naglasak je bio na vrsti imunosnih stanica koje se u krvi mijenjaju i signalima aktivnosti koje nose, ističe u priopćenju Institut Ruđer Bošković.
Istraživači su pratili dvije vrste obrambenih stanica. To su dendritične stanice koje prepoznaju signale opasnosti, prenose tu informaciju drugim stanicama te time “usmjeravaju” cjelokupni obrambeni odgovor. Uz nju tu su i CD4+ T-stanice koje su pak “koordinatori” obrane jer pomažu organizmu u odluci kad treba pojačati, a kad smiriti reakciju.
Sekvenciranje RNK na razini pojedinačne stanice
U svom su radu, ističe se u priopćenju, istraživači usporedili uzorke krvi osoba s Parkinsonovom bolešću i kontrolnih ispitanika.
Sarah Meglaj Bakrač s Medicinskog fakulteta objasnila je kako su prvo ciljane imunosne stanice izdvojili iz krvi magnetskom separacijom. Zatim su ih analizirali protočnom citometrijom i sekvenciranjem RNK na razini pojedinačne stanice.
–Ovaj pristup nam je omogućio da vidimo i rijetke podskupine koje se u prosječnim rezultatima lako izgube. – navodi Meglaj Bakrač koja je, uz Katarinu Mandić s IRB-a, prva autorica na radu.
Postoji više visokospecijaliziranih podtipova CD4 T-stanica i dendritičnih stanica, ali ih u krvi ima vrlo malo što otežava njihovo istraživanje.
Znanstvenici su stoga obogatili uzorke upravo tim rijetkim stanicama. Na taj način mogli su preciznije analizirati i pratiti njihovu ulogu u imunosnim procesima kod Parkinsonove bolesti.
Kako ističe dopisna autorica na radu i docentica s Medicinskog fakulteta, Antonela Blažeković, najjasniji nalaz bio je da postoji specifična skupina dendritičnih stanica i CD4 T-stanica koje se aktiviraju u imunosnim procesima osoba s Parkinsonovom bolešću.
Ključna bioinformatička analiza provedena na IRB-u
Ključnu ulogu u istraživanju imao je proces bioinformatičke analize. Njime je istraženo što se događa unutar pojedinih podtipova stanica i kakvi se biološki procesi u njima naziru.
Znanstvenice s IRB-a, Katarina Mandić i Anja Barešić, provele su analizu ekspresije gena odnosno identifikaciju uputa koje su u stanicama trenutno aktivne. To su napravile na razini svake pojedinačne stanice.
–Koristile smo naše superračunalo kako bi iz velike količine podataka pouzdano izdvojile razlike između oboljelih i kontrolne skupine. – navode te znanstvenice, dodajući kako su tako identificirale gene, (pod)skupine stanica i biološke procese koji se najviše ističu u Parkinsonovoj bolesti.
Bolest povezana i s imunosnim sustavom u krvi
Ravnatelj KBC-a Zagreb Fran Borovečki naglasio je kako rezultati istraživanja pokazuju da Parkinsonova bolest nije povezana samo s promjenama u mozgu, nego i s mjerljivim promjenama u imunosnom sustavu u krvi, koje se uklapa u sliku upalnih procesa.
–Važno je naglasiti da naše istraživanje pritom ne tvrdi da je pronađena nova terapija. Ono identificira ‘gdje tražiti’ i koje se imunosne komponente u krvi posebno ističu u usporedbi oboljelih i kontrola. – zaključuje Borovečki.
Istraživanje je provedeno u sklopu projekta “Molecular mechanisms of immune response and inflammasome activation in Parkinson’s disease”. Financirala ga je Hrvatska zaklada za znanost.
HINA /foto: HINA/IRB
