
Na konferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeirou 1992. godine, 157 zemalja svijeta, među kojima i Hrvatska, potpisalo je Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Konvencija je stupila na snagu 29. prosinca 1993. godine i jedan je od najvažnijih međunarodnih sporazuma u zaštiti prirode. Hrvatski sabor ju je ratificirao 1996. godine, te smo 1997. godine postali punopravna stranka Konvencije. Konvencija postavlja okvire globalne zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Temeljni joj je cilj očuvanje i unapređenje ukupne biološke raznolikosti Zemlje te osiguranje održivog korištenja prirodnih dobara, kao zalog opstanka budućih naraštaja.
U cilju podizanja javne svijesti o važnosti očuvanja biološke raznolikosti, Ujedinjeni narodi su 1993. godine proglasili Međunarodni dan biološke raznolikosti. Obilježava se svake godine na današnji dan, 22. svibnja, kao spomen na datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti. Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava se i kao Dan zaštite prirode u Hrvatskoj. Međunarodnim danom biološke raznolikosti upozorava se na zabrinjavajuću ugroženost biološke raznolikosti i ubrzano siromašenje vrsta i ekoloških sustava, zbog čega je ugrožen i čovjek. Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. U Hrvatskoj je poznato oko 37.000 vrsta, a pretpostavljena je brojka znatno veća – od 50.000 do više od 100.000. U Hrvatskoj obitavaju mnoge vrste ugrožene u Europi, npr. smeđi medvjed, ris, vuk, orao štekavac, orao kliktaš, bjeloglavi sup, crna roda, zatim runolist, gospina papučica, kockavica. Na popisu ugroženih biljnih i životinjskih vrsta u Hrvatskoj je 1131 svojta.