Knjižnica građanima podijelila 900 paketića sjemenja povrća

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on pinterest
Pinterest

 

Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice treću je godinu zaredom za građane organizirala podjelu paketića sjemenja povrća. U našem programu razgovarali smo s organizatorom akcije, knjižničarom Đurom Rajhom, a razgovor pročitajte u nastavku. Razgovor možete poslušati i u nedjelju u emisiji Ravnica od 9 sati.

Otkad knjižnica organizira ove podjele sjemenja povrća?

Podjelu sjemenja organiziramo od 2018. godine tako da nam je ovo treća godina po redu. Svake godine je ponuda malo raznovrsnija, a odaziv ljudi veći.
Iznimno smo zadovoljno što je ta aktivnost prepoznata od strane drugih knjižnica pa i one idu našim stopama.
Gradska knjižnica Belišće i Gradska knjižnica u Đakovu su dvije knjižnice za koje znam da su organizirale sličnu akciju. Nadam se da će ove godine biti više knjižnica koje napraviti nešto slično.

Vi ste organizator akcije, kako ste došli na ideju o podjeli sjemenja?
Ideja je došla od mene, razrađena je u suradnji s ravnateljicom knjižnice Silvijom Šokić, a provodi se u organizaciji Hrvatske narodne knjižnice i čitaonice Našice. To bi bio nekakav sažetak svega.
Na samu ideju sam došao prateći događanja u knjižnicama po svijetu, prvenstveno u SAD-u. Oni imaju nešto napredniju verziju naše akcije, a to je organiziranje posebnih zbirki sjemenja iz kojih korisnici posuđuju sjemenje za nadolazeću sezonu, a na kraju godine vraćaju duplo. Uz to imaju organizirane i razmjene sjemenja čime osnažuju zajednicu i omogućuju ljudima da razmjenjuju iskustva, ali i aktivno surađuju na očuvanju starih sorata.

Koliko ste paketa sjemenja podijelili ove godine i kakav je bio odaziv građana na podjelu?
Za ovu godinu sam spakirao oko 900 paketića za našu knjižnicu i oko 180 za Gradsku knjižnicu Belišće. Prošle godine su nas kontaktirali vezano za akciju pa smo im poslali nešto sjemenja, a ove godine smo to ponovili.
Sam odaziv građana je odličan i drago mi je da su zainteresirani. U prva dva dana dosta toga je podijeljeno tako da, ako netko još nije bio kod nas u knjižnici, neka požuri. Podjela ide po principu „tko prvi, njegovo“.
Prethodnih godina se sve podijelilo u nekih tjedan, tjedan i pol dana i to je to. Tako da je to otprilike vremenski koliko traje ta akcija.

Čak 900 paketića, vi ste kao organizator prikupili sve to, koliko vam je trebalo za prikupljanje?
Već desetak godina se bavim prikupljanjem i uzgojem raznih vrsta povrća od kojih na kraju sezone prikupljam sjemenje. Ovo što dijelimo građanima zapravo je rezultat mog rada na području očuvanja raznih vrsta i sorata povrća. Manje-više se radi o sortama od kojih sam uspio sakupiti više sjemenja.
Inače, to je posao koji traje od proljeća do kraja jeseni, to jest, od sadnje do prikupljanja sjemenja. Ima tu dosta posla. Tijekom zime se obično radi organizacija, učenje i katalogizacija.

O kojim vrstama povrća se radi koje ste dijelili?
Najveći dio čine različite sorte rajčice. Razlog za to je jednostavan; proizvode mnogo sjemenja svake godine pa je to nešto što mogu u najvećoj mjeri dati.
Uz rajčicu imamo još par sorti amaranta, nešto paprike, bundeva, kukuruza, kikiriki, lubenice i niski grah. Ove godine je i malo raznolikija ponuda nego prijašnjih.
Tu bi istaknuo da se u među sjemenjem lubenica nalazi minijaturna lubenica iz Južne Amerike, a među kikirikijem se nalazi jedna jako aromatična sorta koja čak i po izgledu odudara od običnog kikirikija.
Trudio sam se staviti što zanimljivije sorte.

Koji je cilj ovakvih akcija?
Cilj akcija je potaknuti ljude na razmišljanje o očuvanju bioraznolikost, u prvom redu tradicionalnih sorti povrća i žitarica, ali i upoznati ih s nekim novim sortama i vrstama.
Jednim drugim dijelom želimo malo aktivirati ljude na sadnju i rad u vrtu jer ne treba puno da uzgojite svoje povrće. Saditi možete čak i na balkonu, jer neke vrste poput rajčice i paprike ne trebaju puno prostora.
Koristi od uzgoja vlastitog povrća su višestruke, od toga da je povrće koje sami uzgojimo ukusnije i zdravije, do toga da nam briga o biljkama može pružiti svojevrsnu zabavu i opuštanje. Biljke se mijenjaju iz dana u dan i uvijek ćete na njima pronaći nešto novo.

Želite potaknuti ljude na usvajanje brige o bioraznolikosti?
Da, to je jedan od ciljeva, zajedno s očuvanjem tradicionalnih sorata. Nažalost, danas ljudi nemaju puno vremena za saditi vrtove, pa je dosta sorata koje su se godinama sadile u našim krajevima izgubljeno. Kroz naše akcije želimo da se ljudi malo aktiviraju pa uz sjemenje koje dijelimo u knjižnici posegnu za sortama koje su sadile njihove mame, bake, djedovi…posade ih i obnove. Sjemenje ima svoj rok trajanja tako da ga je bitno s vremena na vrijeme posaditi, uzgojiti plodove i zatvoriti krug ponovnim skupljanjem sjemenja. S druge strane, sjemenje u zamrzivaču može trajati desetljećima, pod uvjetom da je ispravno osušeno i zapakirano.

Osim podjele sjemenja građanima nudite informacije o različitoj literaturi koja je povezana s njegom vrta, sadnjom i slično?
Na našem studijskom odjelu, u knjižnici, pokrili smo gotovo sve teme po pitanju uzgoja povrća i voća, ali i životinja. Imamo i dosta bogato ilustriranih priručnika gdje se mogu pronaći ideje za uređivanje vrtova i okućnica. Tko god treba nekakvu literaturu može doći do nas i pogledati što imamo. Osobe koje su članovi knjižnice mogu posuditi knjige, a osobe koje nisu mogu sjesti u čitaonicu i na miru prolistati knjige. Tu želim još napomenuti da je naš studijski odjel stvarno bogat literaturom i iz svih ostalih područja; psihologija, medicina, politika, povijesti…uglavnom, uvijek se može naći nešto novo i zanimljivo za pročitati.

Koji su neki od naslova koji su najpopularniji u tom području?
Naslove baš ne pamtim, ali dosta se posuđuju knjige o ekološkom uzgoju i općenito o uzgoju biljaka.

Čita li se takva literatura inače u knjižnici?
Ja bi rekao da se čita sezonski, to jest, sada u ovo doba se traže naslovi koji će ljude pripremiti za radove u vrtu. Kasnije se to malo slabije posuđuje, ali uvijek ima netko da treba nešto iz tog područja.
Ono što bi sada možda bilo zgodno za pogledati su knjige koje imamo o orezivanju voćaka. S obzirom na to da je to sada nekako na redu ne bi škodilo pročitati kako se to radi ispravno.

Planirate li nastaviti s ovim akcijama i sljedećih godina?

Da, to je plan. Možda organiziramo i razmjenu sjemenja kroz dogledno vrijeme. A možda s vremenom uspostavimo i nekakvu malu knjižnicu sjemenja. Vidjet ćemo. Bitno je da postoji interes ljudi i da knjižnica prati svjetske i domaće trendove na području pružanja usluga. Suprotno uvriježenom mišljenju, knjižnice nisu samo skladišta knjiga već živi dio društva koji se razvija i raste skupa sa zajednicom u kojoj djeluje. To je ono što mi radimo.
Tu bi dodao da je 2018. godine upravo kod nas u Zagrebu održana prva međunarodna konferencija o zelenim knjižnicama u našoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Naglasak je bio na edukaciji korisnika, promociji i popularizaciji održivog razvoja, proizvodnju organske hrane, zaštitu prirode, alternativnih izvora energije te zelenih tehnologija i inovacija.
Rekao bi da smo po pitanju tih akcija na pravom putu.

Imate li već nešto u pripremi za sljedeću godinu?
Moja zbirka sjemenja se sastoji od više od 2500 sorata raznog povrća pa je početkom svake godine problem odabrati što saditi. No, napravio sam plan sadnje za ovu godinu pa ćemo vidjeti. Uvijek sadim dosta toga, ali zapravo o vremenskim prilikama (ili neprilikama) ovisi kakav će biti rezultat i što će biti za sljedeću podjelu sjemenja.
Nadam se da će biti viška sjemenja od zanimljivijih vrsta povrća koje sadim ove godine. Ove godine je u mješavini sjemenja lubenice bila iznimno rijetka sorta mini lubenice iz Južne Amerike, nagodinu možda ubacim koju sjemenku pamuka sa zelenim vlaknima čisto da se ljudi zabave uzgajajući ga. U svakom slučaju, vidjet ćemo.

Čestitke slušatelja

Vjenčanja i godišnjice braka, rođendani i imendani prigodne su u kojima svojim najmilijima možete uputiti čestitku u emisiji „Čestitke slušatelja”.
„Čestitke slušatelja” u programu Radija Našice emitiramo četvrtkom i petkom u 17, a nedjeljom u 14 sati. Cijena čestitke je 15 kuna, mladencima darujemo snimku emitiranih čestitki.
Vidi više !

POSLJEDNJE OBJAVE

Jezični savjetnik

prof. Marija Pepelko

Imate li jezičnih pitanja, možete ih postaviti putem našeg obrasca.

03.02.2021.

10.02.2021.

17.02.2021.

24.02.2021.

Logo-RN-white

Postavite upit