Rezultati trogodišnje evaluacije eksperimentalnog programa cjelodnevne škole, koji su danas predstavljeni, pokazuju napredak učenika u više segmenata, ali su na saborskom Odboru za obrazovanje otvorena pitanja metodologije, infrastrukture i spremnosti za širu provedbu.
Državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić istaknula je da je riječ o dijelu šire obrazovne reforme usmjerene na modernizaciju nastave i poboljšanje ishoda učenja kroz reorganizaciju školskih dana, koji se od školske godine 2023./2024. provodi u 62 osnovne škole. Program uključuje povećan broj sati hrvatskog jezika, matematike i tjelesne i zdravstvene kulture te novi predmet Praktične vještine. Kao i programe potpore učenju, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti te rekreacijsku stanku.
Učenici ostvarili napredak i pokazali veću motivaciju
Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović pojasnio je tijekom predstavljanja rezultata da su kontrolne škole odabrane prema rezultatima na nacionalnim ispitima. Kao i teritorijalnoj zastupljenosti, omjeru urbanih i ruralnih škola te broju učenika. Prema podacima Centra, učenici eksperimentalnih škola ostvarili su veći napredak iz hrvatskog jezika i matematike u odnosu na kontrolne škole. Uz pozitivne pokazatelje i u području motivacije tjelesne aktivnosti, zadovoljstva nastavom i izvannastavnim programima.
Tijekom rasprave, zastupnica SDP-a Marija Lugarić upozorila je da eksperiment nije dobro postavljen jer među školama sudionicama nema dovoljno velikih gradskih škola.
Zastupnica Centra Marijana Puljak dodala je da cjelodnevna škola ne smije postati samo “čuvanje djece”, nego mora donijeti kvalitetnije poučavanje. Zatražila je podatke o tome koliko škola trenutačno ima uvjete za provedbu takvog modela.
92 posto škola i 83 posto učenika imat će uvjete za rad u jednoj smjeni
Mužinić Bikić je odgovorila da će nakon završetka tekućih projekata izgradnje i dogradnje škola te sportskih dvorana 92 posto škola i 83 posto učenika imati uvjete za rad u jednoj smjeni. Kao i da se uskoro raspisuje i poziv za izgradnju školskih kuhinja i blagovaonica.
Predsjednica Odbora Vesna Bedeković odbacila je tvrdnje da je program tek opravdanje za intenzivnu škologradnju.”Dijete je u fokusu sustava”, poručila je Bedeković. Dodajući da je cilj modernizirati način poučavanja i prijeći na jednosmjensku nastavu.
HDZ-ova zastupnica Anđelka Salopek istaknula je da cilj cjelodnevne škole nije dulji boravak djece u školi, nego kvalitetnije učenje, više vremena za vježbu. Kao i veća jednakost obrazovnih prilika.
Hrvoje Šlezak s Učiteljskog fakulteta predložio je da se rezultati usporede s onima iz produženog boravka. Izrazio je i nezadovoljstvo uključivanjem kineziologa u razrednu nastavu. Upozorio je da “uz stručnost iz područja sporta moraju imati i odgovarajuće metodičke kompetencije za rad s djecom”.
Prihvaćanje prijedloga i evaluacija novih predmeta
Filipović je najavio da će NCVVO prihvatiti dio prijedloga, već ove godine evaluirati nove predmete u eksperimentalnim školama. Kao i razmotriti metodološki utemeljenu usporedbu s produženim boravkom.
Izvor: HINA/Foto: Dario Grzelj
