Takozvani Plavi ponedjeljak (Blue Monday) smatra se najdepresivnijim danom u godini. Obično je to treći ponedjeljak u siječnju i povezuje se s osjećajima tuge, niskom motivacijom i nedostatkom energije. Iako je koncept Plavog ponedjeljka kritiziran zbog nedostatka znanstvene valjanosti, postao je dan za promicanje svijesti o mentalnom zdravlju i brige o sebi. Ove godine obilježava se 19.siječnja.
Izraz je stvoren u svrhu zarade
Porijeklo izraza “Plavi ponedjeljak” seže u 2004. godinu. Prvi ga je skovao psiholog i motivacijski govornik Cliff Arnall. Angažirala ga je britanska turistička tvrtka Sky Travel. Bio je to marketinški trik za poticanje ljudi da rezerviraju odmor u svrhu podizanja raspoloženja, ali i zarade tvrtke. Sky Travel odabrao je Plavi ponedjeljak kao „najdepresivniji dan u godini”, jer se često poklapa s financijskim poteškoćama, lošijom vremenskom prognozom, krajem božićnog uzbuđenja i povratkom rutinama te neispunjenjem novogodišnjih odluka. Naime, te stavke mogle bi dovesti do kolektivno lošeg raspoloženja. No svakako nije isto doživjeti neugodne emocije kao što je imati dijagnosticiranu depresiju.
Ne postoji dan depresivniji od ostalih
Istraživanja nisu dokazala da postoji ijedan dan depresivniji od svih ostalih te se radi o marketinškom triku koji se učvrstio u modernoj kulturi. Pa tako svakog siječnja razni blogovi i web stranice dijele svoje savjete o tome kako se ljudi mogu spasiti od lošeg raspoloženja, razne tvrtke koriste priliku promovirati svoje proizvode i usluge, a društvene mreže slijede njihov primjer.
Moć autosugestije
Neki stručnjaci vjeruju da bi, unatoč nepostojanju znanstvenih dokaza, sve to moglo utjecati na ljudsku podsvijest da prima poruke koje ovaj dan čine sinonimom za tugu. U velikoj količini informacija koje su pristigle iz medija i s društvenih mreža tog biste se određenog dana baš i mogli osjećati potištenije, jednostavno zato što mislite da biste trebali biti potišteni. Ljudi čije je mentalno zdravlje narušeno mogli bi očekivati pogoršanje svojih simptoma tog dana. Ako, naprotiv, shvatimo odakle taj pojam dolazi i pogledamo širu sliku, moći ćemo razumjeti da ima puno toga što možemo učiniti.
Ono što jest stvarno je sezonski afektivni poremećaj
Ono što može biti stvarno je sezonski afektivni poremećaj. Ljudi ga obično doživljavaju tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, kada ima manje sunčeve svjetlosti. Najteži mjeseci su siječanj i veljača, no to se stanje popravlja dolaskom proljeća. S druge strane, općenito smo lošije raspoloženi zimi. Stoga, umjesto da se bavimo jednim određenim danom, zanimljivije je istražiti što to kod zime utječe na naše raspoloženje, npr. biokemijska neravnoteža u mozgu potaknuta kraćim dnevnim satima i manjkom sunčeve svjetlosti. Što možemo učiniti i što se uvijek savjetuje jest: redovita fizička aktivnost, izlaganje danjem svjetlu, higijena spavanja, dobra prehrana, održavanje veze s obitelji i prijateljima te ulaganje truda da budemo nježniji prema sebi.
Depresija nije jednodnevni fenomen
Govoreći da je ovaj dan najdepresivniji dan u godini, bez ikakvih dokaza, trivijaliziramo ozbiljnost depresije. Takav način nije pravi za podizanje svijesti. Dobro mentalno zdravlje jedan je od najvećih izazova naše generacije. Depresija nije jednodnevni fenomen. Ukoliko primijetite da intenzivni simptomi potraju više tjedana i ne možete na njih utjecati, potrebno je kontaktirati stručnjaka za mentalno zdravlje.
Izvor: NZJZ dr. Andrija Štampar/Foto: AI
 smatra se najdepresivnijim danom u godini.){kind=link}