U austrijskom glavnom gradu Bečuje od 2005. godine do danas iskorišteno 15,5 milijuna čaša za višekratnu upotrebu. Kad bi se sve te čaše posložile jedna u drugu, prekrile bi udaljenost od 77,5 kilometara. Njihovom su upotrebom dosad ušteđene ukupno 134 tone otpada i 1.210 tona ugljikovog dioksida, što odgovara zapremini od 45 kamiona za odvoz otpada i 203 balona na vrući zrak. Pod geslom „I’ll be back!“ svaka se čaša može upotrijebiti i do 150 puta! U Beču su već devet godina na snazi stroge zakonske odredbe za sve organizatore događanja. Njima su, između ostalog, propisani koncepti za gospodarenje otpadom, njegovo odvojeno sakupljanje kao i upotreba višekratne ambalaže. Pritom se u obzir uzima i broj ljudi koji će se okupiti na određenom eventu. (izvor:ekovjesnik)
Istraživači sa Stanforda predviđaju da će klimatske promjene utjecati na smanjenje raznolikosti simbiotskih gljiva koje potiču rast drveća.Ove šume mogle bi izgubiti ogromne količine simbiotskih gljiva.Klimatske promjene mogle bi do 2070. godine izazvati gubitak više od četvrtine ektomikoriznih gljiva na površini od 3,5 milijuna kvadratnih kilometara sjevernoameričkih borovih šuma.
Ektomikorizne gljive formiraju obloge oko korijena njihovih domaćina što može doprinijeti sprječavanju erozije i zaštiti korijenja od štete i bolesti. Ove gljive također poboljšavaju skladištenje CO2 u tlu usporavanjem razgradnje i poticanjem izgradnje tla. Također, poboljšavaju mogućnost stabala za uzimanje dušika koji im je potreban za rast te tako potpomažu bržem rastu stabla domaćina što u konačnici rezultira još većim skladištenjem CO2. (izvor:ekovjesnik)
Škotska će se po svemu sudeći predstaviti kao uzorni domaćin UN-ove konferencije o klimatskim promjenama (COP 26), koja će se u studenom ove godine održati u Glasgowu. Naime, svi podaci ukazuju na to da će najvjerojatnije ispuniti svoj cilj postizanja 100-postotne obnovljive energije uoči početka ovog ključnog sastanka na kojem će se nastojati utvrditi budući tijek aktivnosti za suzbijanje klimatske krize. Škotska je danas jedna od vodećih zemalja po proizvodnji čiste energije, a njezine vjetroelektrane povremeno stvaraju i više električne struje nego što joj je zapravo potrebno. (izvor:ekovjesnik)
Jedno skladište Amazona u devet mjeseci prošle godine bacilo je u smeće 293.000 komada vraćene, nerabljene robe. Procjenjuje se da e-trgovci u Francuskoj godišnje bace na smetišta i unište 630 milijuna eura vrijedne robe, a Nijemci nevjerojatnih sedam milijardi. Užasnuta takvim traćenjem resursa i zagađenjem okoliša, Francuska je prije desetak dana prva u svijetu zakon o zabrani bacanja hrane proširila na zabranu uništavanja tekstila i druge robe. Na sličan zakon sprema se i u Njemačkoj.
Amazonu, Alibabi, kao i njemačkom Zalandu ili Ottu to je jeftinije nego plaćati radnike da otvaraju pakete, provjeravaju robu, popravljaju je ili je šalju na recikliranje. Obavezno se uništava donje rublje i sredstva za osobnu higijenu zbog mogućnosti zaraze.
Živimo u kulturi rasipništva i u vremenu u kojemu roba živi vrlo kratko ili – nikako, a politika besplatnog povratka robe arogantno zaobilazi problem zaštite okoliša, kažu ekolozi. E-trgovina se u zadnjih pet godina povećala za 95 posto, a s njom raste problem uništavanja potpuno nove, nerabljene robe. Svake godine samo se u Kanadi vrati kupljene robe u vrijednosti od 46 milijardi dolara. Prema procjenama austrijskog, njemačkog i švicarskog tržišta, nekih 70 posto se prepakirava i ponovno prodaje, ali 30 posto završava u sivoj zoni, što znači na deponiju ili u spalionici. Uz to, proizvodi se nemilice uništavaju zbog pogrešnog pakiranja, sitnih proizvodnih grešaka ili zbog pogrešnih etiketa. (izvor:tportal)
Foto:unsplash
