Hrvatski povjesničar umjetnosti, slikar i političar Isidor Kršnjavi rodio se 22. travnja 1845. u Našicama. Cijeli svoj život posvetio je isticanju kršćanskih, klasičnih i humanističkih temelja hrvatske kulture.
Kršnjavi je u Beču studirao povijest umjetnosti, a u Münchenu slikarstvo. Nakon povratka u domovinu postao je prvi profesor povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu. Za veliku izložbu u Budimpešti dao je u Zagrebu izgraditi Umjetnički paviljon. U to je doba postavio i glasovitu Strossmayerovu zbirku u palači Akademije i postao prvi ravnatelj galerije. Kada je Khuen Hedervary došao na vlast, Kršnjavi je napustio Stranku prava i pristupio Narodnoj stranci te postao pročelnik Odjela za bogoslužje i školstvo. Unatoč Khuenovoj mađarizaciji, svakom se prilikom koristio kako bi unaprijedio hrvatsku kulturu i školstvo. Potaknuo je izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, koje je 1895. otvorio car i kralj Franjo Josip I. Obnavljao je škole i crkve, a ostao je zapamćen i kao prvi reformator srednjoškolske i visokoškolske nastave.
U zreloj životnoj dobi Kršnjavi je prestao slikati, no ostavio je niz važnih i vrijednih djela. Objavio je više knjiga, među njima i Memoare, a svoj prijevod Danteove Božanske komedije oslikao je vrijednim grafikama. Izidor Kršnjavi umro je u Zagrebu 1927. godine.
Dvorac Pejačević u Našicama pomno čuva memorijalnu zbirku o životnom putu ovog hvalevrijednog hrvatskog kulturnog radnika koji je i u mračnim vremenima pridonosio napretku svoje domovine.
redakcijsko izvješće / foto: Matica hrvatska
