Aspern – Seestadt, grad na jezeru, koji niče nadomak Beča, potpuno je samoodrživ: energiju dobiva iz obnovljivih izvora – sunca, vjetra i vode.
Posebna postrojenja prerađuju kišnicu, a zgrade i svi objekti su od prirodnih materijala, potpuno energetski neovisni. Ne samo da proizvode energiju za svoje potrebe, već su ujedno i elektrane koje opskrbljuju gradsku mrežu.
Izgradnja Asperna počela je 2013., a 2019. u njemu je živjelo oko 6.000 stanovnika. Kada bude završen, 2028. imat će 20.000 stanovnika i 20.000 radnih mjesta.
Grad na jezeru je zamišljen kao eco friendly projektno naselje kratkih udaljenosti, uz primjenu najmodernijih tehnologija i urbanističkih spoznaja.
Najamnine su za Beč vrlo prihvatljive, a režije minimalne, jer je sve građeno u nultom energetskom standardu. U vrtovima su dječja igrališa i bazeni. Sve je u dosegu pješice, kako bi se automobilski promet sveo na minimum, svi automobili su smješteni u podzemnim garažama, a javni promet se odvija podzemnom i minibusovima bez vozača. Grad subvencionira gradnju i dodjeljuje stanove natječajem. (izvor: lokalnahrvatska.hr/vijesti)
U cilju podizanja svijesti potrošača vezano uz problem prekomjernog bacanja hrane u Republici Hrvatskoj, a u svrhu promjene navika i ponašanja prilikom rukovanja s hranom kod kuće, na poslu, u školi ili u restoranu, Ministarstvo poljoprivrede RH pokreće niz aktivnosti koje će se provoditi tijekom ove godine i to pod sloganom „Pojedi, podijeli. Hrana nije otpad“. Prema procjenama, u Republici Hrvatskoj godišnje nastane oko 400.000 tona otpada od hrane, a animiranim filmom koji je napravljen u svrhu kampanje, kroz jednostavne savjete, prikazuje kako potrošač može utjecati i pridonijeti smanjenju otpada od hrane. Aktivnosti na ovu temu, nastavit će se izradom i podjelom edukativnih materijala za djecu školske dobi, kao i za odraslu populaciju te održavanjem prigodne manifestacije povodom obilježavanja Dana podizanja svijesti o otpadu i gubicima hrane. (izvor: Ministarstvo poljoprivrede/ekovjesnik.hr)
Prema tvrdnjama znanstvenika, ova je zima najtoplija otkad u Europi postoje mjerenja. Od početka prosinca do kraja veljače zabilježene su iznadprosječne temperature: 1,4 °C više od prethodnog rekorda postavljenog 2015./2016., odnosno 3,4 °C iznad prosjeka za razdoblje od 1981.-2010. godine. Podsjetimo, prema Copernicusu, europskom sustavu za praćenje Zemlje kojim koordinira i upravlja Europska komisija, siječanj je u Europi bio oko 0,2 °C topliji od prethodno najtoplijeg siječnja 2007. godine i 3,1 °C topliji od prosjeka za siječanj u razdoblju od 1981. do 2010. godine! Copernicus Climate Change Service raspolaže podacima o klimi od 1855. godine, a kako se navodi u najnovijem priopćenju, prosječna temperatura za prosinac, siječanj i veljaču bila je 1,4 °C viša od prethodnog rekorda zabilježenog zime 2015./2016. (izvor: ekovjesnik.hr)
Nedavno istraživanje Instituta za istraživanje mora (Institute of Marine Research – IMR) u Norveškoj potvrđuje da nestajanje zimskog ledenjačkog pokrova u području Barentsovog mora kao dijela Arktičkog oceana, zajedno sa sve višim temperaturama mora, uzrokuje znatno sporije razmnožavanja polarnog bakalara. To za posljedicu nema samo smanjenje populacije polarnog bakalara, već i slabije mogućnosti preživljavanja drugih arktičkih vrsta. Polarni bakalar ključni je dio arktičkog hranidbenog lanca.
Istraživači navode kako bi reproduktivni ciklus polarnog bakalara mogao završiti ako se nastave trendovi smanjenja količine leda i zagrijavanja voda Arktičkog oceana. Ova je riba endemska vrsta za polarna područja te se razvila upravo zbog svoje ovisnosti o ledu. Polarni bakalar polaže ikru ispod leda te tamo raste, čak i na temperaturama smrzavanja vode. Zimski snježni pokrov na Arktiku znatno se smanjio od 1970-ih godina, a ima ga manje i u Barentsovom moru, a zalihe polarnog bakalara se u tom području godišnje prate zajedničkim norveško-ruskim nadzorom od 1986. godine. Ovim istraživanjem otkriveno je da njihov broj ubrzano smanjuje, ali i da se njihovo razmnožavanje pomiče u pravcu sjevera. Kako se svjetski oceani zagrijavaju uslijed klimatskih promjena, uočeno je da brojne ribe sele od ekvatora u potrazi za hladnijim vodama. Smanjenje zimskog ledenog pokrova na Arktiku, kao posljedica klimatskih promjena, utječe na širok spektar vrsta, od polarnih medvjeda do najmanjih morskih živih bića. Još jedna od posljedica klimatskih promjena je veća pristupačnost polarnom području, kako za krstarenja i brodarske tvrtke, tako i za industriju fosilnih goriva. U norveškom istraživanju navedeno je kako sve veća aktivnost ljudi na Arktiku polarnom bakalaru i drugim osjetljivim vrstama predstavlja velik pritisak. (izvor: ekovjesnik.hr)
Tomislava Justić
