U zdravstvene ustanove u 2025. stigli su dugo očekivani linearni akceleratori za liječenje onkoloških bolesnika, povećane su naknade za dugotrajna bolovanja, a veliku pozornost izazvalo je zapošljavanje bivšeg ministra Vilija Beroša, koji je pod optužnicom, u KBC Sestre milosrdnice.
Nova generacija radioterapijske opreme predstavlja najveći iskorak u onkološkom liječenju u posljednjih nekoliko desetljeća. Linearni akceleratori omogućuju znatno preciznije i učinkovitije zračenje malignih tumora, skraćuju vrijeme terapije i smanjuju štetne učinke na zdravo tkivo.
Svake godine bilježi se oko 26.000 novih slučajeva raka
U Hrvatskoj su posebno važni jer se svake godine bilježi oko 26.000 novih slučajeva raka. Radioterapija je ključna u liječenju oko polovice pacijenata. Dostupnost novih akceleratora izravno utječe na ishode liječenja, kvalitetu života bolesnika i smanjenje lista čekanja, što je godinama bio jedan od najvećih izazova onkološkog liječenja.
Šest bolnica (KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, KBC Split, KBC Rijeka, KBC Osijek i OB Zadar) dobilo je nove linearne akceleratore, zamijenilo zastarjelu opremu i povećalo kapacitet za radioterapiju. Nabavom 21 novog uređaja i prateće opreme, vrijednih 85 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, realizirana je najveća investicija u radioterapijsku opremu u povijesti hrvatskog zdravstva.
Hrvatska bi u novu godinu trebala ući s ukupno 25 akceleratora, odnosno 6,4 uređaja na milijun stanovnika, čime će premašiti europski prosjek
Velik dio 2025. obilježila je i rasprava o pravilniku o jednogodišnjim dopusnicama za dvojni rad liječnika u javnom i privatnom sektoru. Ministrica Ministarstva zdravstva Irena Hrstić objavila je u lipnju kriterij. Pema njima bi za dvojni rad bile potrebne najmanje pet godina staža, tri mjeseca urednog izvršavanja obaveza i lista čekanja kraća od 150 dana za zahvat koji liječnik želi raditi privatno.
Nakon višemjesečnih najava, ministrica je odustala od pravilnika. Nedavno je objavila da bi se novi kriteriji trebali primjenjivati od 1. siječnja 2026. putem uputa bolničkim ravnateljima.
Jesen je obilježila i odluka o zapošljavanju smijenjenog ministra zdravstva Vilija Beroša protiv kojega se vodi postupak zbog sumnje na korupciju u aferi Mikroskopi. Unatoč podignutoj optužnici, Beroš je dobio posao neurokirurga u KBC-u Sestre milosrdnice. Povratak u struku izazvao je podijeljene reakcije. Resorno ministarstvo i vladajući naglašavali su njegovu stručnost i pravo na rad. Liječničke udruge upozoravale su na etičke aspekte zapošljavanja osobe pod optužnicom nakon sedmogodišnjeg prekida rada u medicini.
Povećane naknade za dugotrajna bolovanja
Protekle su godine porasle i naknade za dugotrajna bolovanja za više od 400 eura. Limit naknade nakon 42. dana bolovanja povisio se sa 565 na 995 eura, a povećan je i najniži iznos naknade s 110,36 na 353,15 eura.
To povećanje odnosi se na bolovanja koja su otvorena nakon stupanja zakonskih izmjena na snagu u kolovozu; pacijenti koji su na dugotrajnom bolovanju bili prije izmjena, zadržali su raniji izračun, osim ako im je bolovanje ponovno otvarano ili produžavano prema novim uvjetima. Riječ je o prvom značajnom povećanju naknada u gotovo 20 godina.
Nedostatak kadra
Zdravstveni sustav kontinuirano je bio suočen s nedostatkom kadra. Prema podacima strukovnih udruga, nedostajalo je oko četiri tisuće medicinskih sestara i 284 obiteljska liječnika, kao i više od stotinu pedijatara i ginekologa. Najveća hrvatska bolnica, KBC Zagreb, upozorila je da manjak medicinskih sestara prijeti stabilnosti cijeloga sustava.
Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) u ožujku je prosvjedovala zbog ugovornih uvjeta s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, koje je optužila za urušavanje dostupnog javnog zdravstva i ignoriranje problema primarne zdravstvene zaštite.
Što se financija tiče, planirani ukupni godišnji proračun za zdravstvo u 2025. iznosio je rekordnih 7,5 milijardi eura, 400 milijuna eura više nego 2024. No unatoč povećanju izdvajanja, sustav je i dalje bio opterećen dugovima prema veledrogerijama.
Vlada je u dva navrata sanirala dugove s ukupno 230 milijuna eura iz državnog proračuna. Krajem studenoga dospjeli dug bolnica za lijekove i potrošni materijal iznosio je oko 500 milijuna eura s tendencijom rasta.
izvor: HINA
