Iz Ministarstva zdravstva najavljuju kako bi od iduće godine u Hrvatskoj cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV-a) trebalo postati obvezno. Obavezno cijepljenje trebalo bi biti uvedeno nakon zakonskih izmjena koje se planiraju u drugom kvartalu ove godine.
Glavni cilj iskorijenjivanje raka vrata maternice
Time bi se Hrvatska pridružila nekolicini zemalja koje su se već odlučile na takav korak, s jasnim ciljem: dugoročno iskorijeniti rak vrata maternice čiji je glavni uzročnik HPV.
Najava dolazi u trenutku kada se obilježava Nacionalni dan i tjedan borbe protiv raka vrata maternice – Dan mimoza, koji je Hrvatski sabor ustanovio još 2011. godine.
Godišnje od ove bolesti oboli oko 300 žena
Kako ističe ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić, u proteklih petnaestak godina učinjeni su značajni pomaci. Ponajprije je to vidljivo u podizanju svijesti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja bolesti i cijepljenja protiv HPV-a.
Unatoč tome, brojke i dalje upozoravaju. U Hrvatskoj posljednjih 10-ak godina od raka vrata maternice oboli oko 300 žena godišnje, dok ih između 120 i 130 umre. Prema podacima o smrtnosti, u 2024. od raka vrata maternice u Hrvatskoj je umrlo 98 žena, od kojih je trećina bila mlađa od 60 godina.
Procijepljenost solidna, ali nedovoljna
Cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj je dostupno od 2007., isprva kroz pilot-projekte, a zatim i na nacionalnoj razini. Danas je ono besplatno za djevojčice i dječake u dobi od 14 do 15 godina. Mogućnost naknadnog cijepljenja imaju srednjoškolci i mladi do 25 godine života. Iako se ne radi o obveznom programu, Hrvatska bilježi relativno dobru procijepljenost. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), najmanje jednu dozu cjepiva do 15. godine primilo je 54,8 posto djevojčica i 38,9 posto dječaka iz generacije rođene 2009. godine. No, to je još daleko od ciljeva koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija.
Globalni plan: procijepljenost iznad 90 posto
Globalni plan predviđa da se dosegne procijepljenost iznad 90 posto. U ginekološkim preventivnim pregledima trebalo bi sudjelovati 70 posto žena do 35. godine života, a da 90 posto žena s otkrivenim premalignim i malignim promjenama bude pravodobno liječeno. Tek kombinacijom svih tih mjera moguće je govoriti o iskorjenjivanju bolesti.
Zašto obvezno cijepljenje?
Upravo zato Ministarstvo zdravstva planira izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Cijepljenje protiv HPV-a tako bi se uvrstilo u obvezni kalendar cijepljenja. Ako zakon bude donesen prema planu, nova pravila mogla bi stupiti na snagu već 2027., a cijepljenje bi se provodilo na isti način kao i dosad – u osnovnoj školi, u dvije doze.
Najveću korist od cijepljenja imaju oni koji se cijepe prije stupanja u spolne odnose, no stručnjaci naglašavaju da dobrobit postoji i kasnije, sve do 25. godine života, pa i nakon toga u određenim medicinskim okolnostima.
Probiri se vraćaju na nacionalnu razinu
Uz cijepljenje, probir predstavlja drugi stup borbe protiv raka vrata maternice. Nakon višegodišnjeg zastoja, Hrvatska je 2023. započela pilot-projekt novog reorganiziranog nacionalnog preventivnog programa, koji se trenutačno provodi u Virovitičko-podravskoj županiji.
Program obuhvaća žene u dobi od 20 do 64 godine, pri čemu se kod žena u dobi od 20 do 29 godina provodi Papa-test, a kod žena starijih od 30 godina kombinacija Papa-testa i HPV testiranja.
Četvrtina novooboljelih mlađa od 45 godina
Širu epidemiološku sliku bolesti i izazove prevencije pojašnjava epidemiologinja HZJZ-a Bojana Mahmutović, ističući da se rak vrata maternice, za razliku od većine drugih sijela raka, češće javlja u mlađoj životnoj dobi. To je treći najčešći rak kod žena u dobi od 30 do 39 godina, odmah iza raka dojke i štitnjače. Četvrtina novooboljelih mlađa je od 45 godina, što dodatno naglašava značaj prevencije.
Izvor: HINA/Foto: AI
 trebalo postati obvezno.){kind=link}