U Hrvatskom saboru je tematskom sjednicom obilježen Svjetski dan hipertenzije. Predsjednica Odbora Renata Sabljar-Dračevac istaknula je kako je tematska sjednica sazvana kako bi iz Hrvatskoga sabora, svi zajedno doprinijeli podizanju svijesti građana o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije, kao najvažnijeg nezavisnog čimbenika rizika za srčani i moždani udar te druge srčane i bubrežne bolesti. Sjednici su nazočili uvaženi gosti-izlagači te saborski zastupnici Andrea Marić i Hrvoje Šimić.
Nazočnima se obratio akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju i predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju HLZ-a upozorivši kako je arterijska hipertenzija glavna globalna prijetnja zdravlju te najmasovnija kronična bolest današnjice, a povišen sistolički krvi tlak najčešći uzrok smrti i invaliditeta u cijelomu svijetu. Naglasio je kako je arterijska hipertenzija najvažniji čimbenik rizika za nastanak ateroskleroze kojoj značajno pridonose dislipidemija, šećerna bolest i pušenje. Arterijska hipertenzija – kako je pojasnio Jelaković – je najvećim dijelom posljedica nezdravoga načina života te je istaknuo važnost prevencije, koja je prema njegovim riječima zakazala. Kazao je da je svjesnost o hipertenziji u Hrvatskoj posljednjih godina narasla, porastao je i broj liječenih, no još uvijek ima velik broj osoba kojima hipertenzija nije dijagnosticirana. Osvrnuvši se na rizike koji dovode do hipertenzije iznio je podatke prema kojima u Hrvatskoj samo jedna četvrtina populacije ima normalan indeks tjelesne mase, 25 posto stanovništva puši, a problem je i što su Hrvati vrlo neaktivna nacija te se još od vrtića i škola ne usađuje navika tjelesne aktivnosti. Jedan od rizika, kako je naveo, su i dijetalne greške, jer Hrvati ne jedu dovoljno voća, povrća i ribe, a jede se previše procesuiranog mesa, slatkiša i brze hrane, pogotovo među mladima. Akademik Jelaković posebno se osvrnuo na važnost smanjenja unosa soli i redovito kardiovaskularno vježbanje, što pridonosi smanjenju krvnoga tlaka.
Što se tiče projekta prekomjernog smanjenja unosa soli, akademik Jelaković je istaknuo da je od 2005. udio soli u pojedinim prehrambenim proizvodima smanjen sa 11,5 na 10 grama, a preporuka je 5 grama. Smatra da treba nastaviti s animacijom nadležnih institucija da se izvrši veći pritisak na industrije kako bi se smanjio udio natrijevog klorida u prehrambenim proizvodima. Kao jedan od važnih faktora u sprječavanju težih posljedica hipertenzije, posebno je istaknuo važnost redovnog uzimanja lijekova, što mnogi pacijenti ne čine te jačanje odnosa liječnik-pacijent. Istaknuo je i važnost edukacije stanovništva i zdravstvenih djelatnika, provođenje akcija preventivnih pregleda, što Hrvatsko društvo za hipertenziju već čini, posebno u ruralnim područjima gdje zdravstvena skrb nije dovoljno dostupna te snažnije uključivanje ljekarnika, kao „neiskorištenog resursa“ u te akcije i projekte.
Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo kazala je kako su ljekarnici veliki resurs u kontekstu primarne zdravstvene zaštite, što se pokazalo i u pandemiji koronavirusa kod testiranja i cijepljenja. – U hrvatskom zdravstvenom sustavu ima 2900 ljekarnika, a u Hrvatskoj 1200 ljekarni. Ljekarnike treba osnaživati, svaki pacijent bar dva puta mjesečno ulazi u ljekarnu, a kod liječnika obiteljske medicine možda dva puta godišnje – istaknula je Ana Soldo te iznijela podatke da se svakog mjeseca u Hrvatskoj izdaje 6 milijuna i 600 tisuća recepata, od čega se pretpostavlja da je polovica za ljude s hipertenzijom. Trenutno Hrvatska ljekarnička komora provodi projekt koje je odobrilo Ministarstvo zdravstva, a to je sustav praćenja ishoda liječenja vanbolničkih pacijenata s naglaskom na kronične pacijente u javnim ljekarnama, NPOO 2021-2026. Također je istaknula kako se 40 posto ljekarni uključilo u nacionalni projekt Hrvatskog društva za hipertenziju “Lov na tihog ubojicu” te u mjesecu svibnju provode mjerenje arterijskog tlaka što će dati još jedan uvid u stanje s hipertenzijom u općoj populaciji.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rekao je da HZJZ kroz praćenje epidemiološke situacije podiže svijest građana o hipertenziji, što je važno jer velik dio stanovnika ne zna da ima visoki tlak, a dio zna, ali se ne liječi. HZJZ sudjeluje u javnozdravstvenim akcijama i projektima poput projekta „Lov na tihog ubojicu“ Hrvatskog društva za hipertenziju, bilo direktno na terenu ili kao podrška, što je iznimno važno jer je to projekt ulaska liječnika u zajednicu, posebno tamo gdje postoji problem dostupnosti zdravstvene zaštite.
izvor: saborski zastupnik Hrvoje Šimić
