U ovo blagdansko vrijeme, dok su nam puni stolovi, treba podsjetiti i na drugu stranu priče o hrani. Naime, procjenjuje se da se u Hrvatskoj godišnje baci oko 300 tisuća tona hrane. Od toga većina u kućanstvima.
–U Hrvatskoj se baca 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio na koji se može utjecati. Istraživanja pokazuju da se prosječno godišnje po potrošaču baci 71 kilogram. Prosjek EU-a je 132 kilograma. Podaci pokazuju da 76 posto otpada od hrane nastaje u kućanstvu. 14 posto otpada nastaje na primarnoj proizvodnji, uključujući OPG-ove, 5 posto u ugostiteljstvu, 3 posto proizvodnji i 2 posto u maloprodaji i distribuciji – podaci su Ministarstva poljoprivrede.
EU je ove godine objavila rezultate istraživanja prema kojima u Hrvatskoj imamo 3 tipa potrošača. Jedan tip su oni koji nisu opterećeni bacanjem hrane, drugi su stvarno osviješteni, a treći su praktičari koji gledaju ekonomsku vrijednost.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva potpisalo je dobrovoljni sporazum s 39 dionika u lancu proizvodnje hrane
Tu su uključene akademske zajednice, jedinice lokalne samouprave i udruge. Svi oni su se obvezali da će povećati doniranje hrane.
Izvješće govori kako se tako smanjio otpad od hrane za 9 posto u ovoj godini. Cilj je da to smanjenje do 2028. godine bude 30 posto.
Istraživanja koja je EK napravila pokazala su da 10 posto otpada od hrane nastaje zbog nerazumijevanja potrošača dva načina prikazivanja važenja roka.
Razlikujte “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”
“Upotrijebiti do” je datum sigurnosti i on se označava na hrani koja je s mikrobiološkog stajališta lako kvarljiva i iza tog roka se hrana ne smije konzumirati.
“Najbolje upotrijebiti do” je rok kvalitete, hrana i iza tog roka zadržava svoja svojstva, ali možda je malo manje kvalitete, no ako se pravilno čuva ona je zdravstveno ispravna.
