Broj osoba starijih od 65 godina s dijagnozom Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije u Hrvatskoj od 2021. do 2025. porastao je za više od 4. 300 osoba. Podaci su to koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti.
Prema podacima Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava, broj evidentiranih osoba te dobne skupine rastao je svake godine u promatranom razdoblju. S 25.931 u 2022., 26.915 u 2023. te 28.273 u 2024. godini.
Iz HZJZ-a napominju da ti podaci ne pokazuju nužno stvaran broj oboljelih. Oni su pokazatelj broja osoba kojima je ta dijagnoza zabilježena u sustavu. Naime, u dijelu slučajeva može biti riječ o dijagnozi koja tek treba biti dodatno potvrđena.
Udio oboljelih od demencija u Hrvatskoj, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za razdoblje od 2020. do 2022. godine, iznosi 1,3 posto ukupnog stanovništva. Među osobama starijim od 60 godina taj udio raste na 4,1 posto populacije te dobne skupine.
Bolest koja mijenja život cijele obitelji
Iz HZJZ-a ističu da Alzheimerova bolest i druge demencije nisu samo zdravstveni problem. One mijenjaju život cijele obitelji, budući da s napredovanjem bolesti raste potreba za zdravstvenom i socijalnom skrbi, podrškom u svakodnevnom životu, ali i razumijevanjem zajednice.
Dodaju da važan dio odgovora na demenciju dolazi i izvan zdravstvenih ustanova. Udruge i organizacije civilnog društva često su prvi oslonac osobama s demencijom i njihovim obiteljima, pružajući informacije, savjetovanje i psihosocijalnu podršku.
Dob je najvažniji čimbenik rizika za razvoj demencije. No, na dio čimbenika koji mogu povećati rizik moguće je utjecati, poput zdravih životnih navika, redovite tjelesne aktivnosti, prestanka pušenja te pravodobnog otkrivanja i liječenja kroničnih bolesti.
U Hrvatskoj se provodi i europski projekt “JADE Health – Joint Action addressing DEmentia and HEALTH”. On okuplja 17 zemalja Europske unije, a kroz 44 pilot-inicijative razvija i primjenjuje pristupe prevenciji, ranom otkrivanju, liječenju i skrbi za osobe s demencijom i drugim neurološkim poremećajima. Projekt će biti ukratko predstavljen na ovogodišnjem obilježavanju Svjetskog dana Alzheimerove bolesti.
Na dio čimbenika za razvoj demencije može se utjecati
Alzheimerova bolest je progresivna neurodegenerativna bolest. Ipak, istraživanja pokazuju da na dio čimbenika rizika za razvoj demencije možemo utjecati tijekom cijelog života, ističu iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Navode da briga o zdravlju mozga počinje mnogo prije starije životne dobi. Redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, kontrola krvnog tlaka, šećera i kolesterola, prestanak pušenja, umjerena konzumacija alkohola te pravodobno liječenje oštećenja sluha i vida mogu pridonijeti očuvanju kognitivnih funkcija.
Naglašava kako posebno važnu ulogu imaju socijalni odnosi. Sve više istraživanja potvrđuje da društvena izolacija predstavlja čimbenik rizika za razvoj demencije. Održavanje kontakta s obitelji i prijateljima, sudjelovanje u aktivnostima zajednice, volontiranje važni su ne samo za mentalno zdravlje, nego i za zdravlje mozga.
Kome se obratiti?
Iz Nastavnog zavoda navode kako rane znakove Alzheimerove bolesti najčešće ne primjećuje sama osoba, nego članovi obitelji, prijatelji i druge bliske osobe. Upravo zato važno je znati na koje promjene treba obratiti pozornost. Osobito je to važno kod osoba starijih od 65 godina.
Pozornost treba obratiti na poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Također na sve češće teškoće u pronalaženju riječi ili praćenju razgovora, dezorijentiranost u vremenu i prostoru i promjene u prosudbi i donošenju odluka. Važno je obratiti pažnju i na povlačenje osobe iz društvenih aktivnosti, promjene raspoloženja, sumnjičavost ili gubitak interesa za aktivnosti koje su nekada pričinjavale zadovoljstvo.
Nijedan od ovih znakova sam po sebi ne znači da osoba ima demenciju. Ono što je važno jest obrazac promjena. Kada se više simptoma javlja zajedno, traje dulje vrijeme i postupno se pogoršava.
Prvi korak uvijek je razgovor s liječnikom obiteljske medicine. Iz Nastavnog zavoda dodali su kako ne treba čekati da se osoba sama požali na pamćenje.
HINA /foto: ilustracija/pexels
