Svake godine 29. rujna obilježava se Svjetski dan srca, odražavajući ključna pitanja i teme koje se odnose na zdravlje srca. Od 2024. do 2026. godine tema kampanje je ”Koristi srce za djelovanje”, podržavajući pojedince da se brinu o svom srcu i osnažujući ih da potaknu državne vođe na ozbiljno shvaćanje važnosti kardiovaskularnog zdravlja. Ove godine glavna poruka je potreba donošenja nacionalnih planova prevencije kardiovaskularnih bolesti te poziv na potpisivanje globalne peticije koja daje prioritet zdravlju srca.
Kardiovaskularne bolesti su skupina bolesti koje zahvaćaju srce i/ili krvne žile. Mogu biti uzrokovane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika, uključujući nepravilnu prehranu, korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, pretilost, bolesti bubrega i stres. Obiteljska anamneza, etnička pripadnost, spol i dob također mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Najčešće su koronarna bolest srca i infarkt miokarda (srčani udar), cerebrovaskularni inzult (moždani udar), a isto tako i hipertenzija koja je i zasebna bolest, ali i čimbenik rizika za druge KVB.
Ove bolesti su svjetski ubojica broj jedan. Od njih umre više ljudi nego od svih oblika raka i kroničnih bolesti donjih dišnih putova zajedno. I u Hrvatskoj su vodeći uzrok smrtnosti desetljećima. U 2023. godini umrlo je 19 937 osoba, odnosno 38,8 % od ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 43,2% umrlih žena (11 096) te 34,5 % umrlih muškaraca (8 839). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 11,5 % (5 899) i hipertenzivne bolesti s udjelom od 9,5 % (4 891) u ukupnom mortalitetu.
Posljednjih dvadesetak godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, no one i nadalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola, a i uzrok su 23 % svih prijevremenih smrti (prije 65. godine života). Ali, u usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 601,3/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja.
Kardiovaskularne bolesti poput srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca – svake godine odnesu više od 20,5 milijuna života.
Ove godine, Svjetska kardiološka federacija poziva na potpisivanje peticije za donošenje akcijskog plana borbe protiv kardiovaskularnih bolesti. Cilj je prikupiti milijun potpisa koji će se predstaviti na sastanku Ujedinjenih naroda o nezaraznim bolestima 2025. godine, te potaknuti čelnike država na donošenje hrabre političke deklaracije.
izvor: HZJZ
