Ovogodišnja kampanja „Nijedan pacijent ne putuje sam“ usmjerena je na izazove s kojima se osobe oboljele od limfoma i kronične limfocitne leukemije susreću tijekom postavljanja dijagnoze, liječenja te života nakon liječenja.
Posebno se prepoznaje i važnost udruga pacijenata, koje oboljelima mogu pružiti pouzdane informacije, praktičnu podršku i pomoć tijekom cijelog puta liječenja.
Limfomi su zloćudne bolesti čije tumorske stanice potječu iz limfatičnog sustava
To je bolest srodna leukemiji, a također nastaje zloćudnom promjenom limfocita i njihovim nekontroliranim množenjem.
Limfom se može razvijati polako (indolentno) ili može biti agresivan. Prema vrsti tumorskih stanica limfome možemo podijeliti u dvije glavne (vrlo različite) podskupine, Hodgkinov (HL) i ne-Hodgkinov limfom (NHL) (iako se u nekim klasifikacijama ovdje ubrajaju i multipli mijelom i imunoproliferativne bolesti). Postoji preko 50 različitih tipova limfoma, od kojih je gotovo 90 % iz skupine NHL.
Većina limfoma nastaje u limfnim čvorovima, iako se mogu razviti i u drugim organima koji sadrže limfno tkivo, poput želuca, crijeva ili mozga.
Jedan od glavnih simptoma je povećanje limfnih čvorova
Ostali karakteristični simptomi uključuju:
- temperaturu višu od 38 °C koja se ponavlja, bez poznatog uzroka
- noćno znojenje
- gubitak tjelesne težine
- malaksalost, umor
- kašalj i bol u prsima
- svrbež kože.
Navedeni simptomi ne znače nužno da osoba ima limfom, jer se mogu javiti i kod brojnih drugih, češćih zdravstvenih stanja. Upravo zbog toga što simptomi limfoma često nalikuju drugim stanjima, kao npr. gripi, put do dijagnoze često nije pravocrtan.
Trećina pacijenata je prije same dijagnoze limfoma primila barem jednu netočnu dijagnozu
Liječenje ovisi o vrsti i podtipu limfoma, proširenosti bolesti te drugim karakteristikama bolesnika. Može uključivati kemoterapiju, imunoterapiju, ciljanu terapiju, radioterapiju, a u određenim slučajevima i transplantaciju krvotvornih matičnih stanica ili kirurško liječenje.
Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 2023. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 108 novih slučajeva HL (MKB-10 dijagnoza C81) i 659 novih slučajeva NHL (MKB-10 dijagnoze C82-C85). Dobna distrubucija pojavnosti HL je bimodalna, odnosno najveći rizik je kod osoba u dobi između 15 i 40 godina, te osoba starijih od 55 godina.
Petogodišnje preživljenje je relativno visoko, u Hrvatskoj iznosi 88,7 % za osobe dijagnosticirane između 2019. i 2023. godine.
izvor: HZJZ
