U Konferencijskoj dvorani Centra industrijske zone danas su stručnim predavanjima započeli 26. Dani slavonske šume.
Predavače i goste pozdravio je voditelj Uprave Hrvatskih šuma – Podružnice Našice Ivan Goran Adžić. Sve nazočne pozdravila je i predavače predstavila predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec koja je rekla:
– Danas imamo predavanje u sklopu našeg programa stručnog usavršavanja za članove komore. Teme su vezane uz probleme koje imamo sa sastojinama poljskog jasena, dakle uistinu promjene staništa, sušenja i svega ostaloga te kako šumarska struka može tome odgovoriti. Nažalost, jasen je u istinu u velikim problemima, ali to je samo jedna priča koja nam slijedi kad gledamo sve ove klimatske promjene i promjene stanišnih uvjeta, koje će naravno jako utjecati na šume. –
Očuvanje poljskog jasena
O strategiji očuvanja populacije poljskog jasena u dunavskom slivu govorio je profesor doktor znanosti sa Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu, Danko Diminić.
– Samir Galavaš i ja već dugo radimo zajedno. Desetu godinu radimo na problemu jasena, jer je početkom ovog stoljeća u Europu došla jedna bolest iz Azije, najvjerojatnije Kine. Ona je prouzrokovala odumiranje jasena i napravila problem u svim ekosustavima Europe. U sjevernim dijelovima Europe radi se običnom jasenu, a kod nas je zapravo poljski jasen najugroženiji.
Naime, zbog te bolesti pokrenuo se sav lanac bioloških različitih čimbenika koji jedan za drugim dolaze. Tako da smo mi prije deset godina počeli intenzivno surađivati da pokušamo razumjeti što se događa u našim ekosustavima i kako im pomoći. –
Predavanje pod nazivom „Sastojine poljskog jasena u području retencija” održao je inženjer šumarstva iz sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma Samir Glavaš.
– Mi sad konkretno nemamo još proizvedenih rezistentnih stanica na tu bolest koja je došla iz Kine. Međutim, moramo očuvati stanište po direktivama Europske unije i po hrvatskim zakonima. Mi sad koristimo zamjenske vrste da ne propadne stanište i radimo revitalizaciju staništa.
Umjesto jasena ona ima tri faze, inicijalnu, optimalnu i terminalnu. Inicijalna i optimalna su vlažne faze, tu mijenjamo jasen bijelom vrbom i crnom topolom. U terminalnoj fazi ga mijenjamo. Terminalna faza je sušna faza, znači tu je već postignut prijelaz iz suše u vlažno stanište i tu ga možemo pomlađivati hrastom lužnjakom i crnom johom. – istaknuo je Glavaš.
Tradicionalno Dani slavonske šume započinju stručnim predavanjima
Direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma i zamjenik gradonačelnika Grada Našica Krešimir Žagar istaknuo je kako manifestacija Dani slavonske šume već dugi niz godina započinje stručnim predavanjima. Kako je rekao, predavanja su zanimljiva prvenstveno šumarima, ali i široj javnosti.
– Prvi dan Festivala Dane Slavonske šume, sjećamo se još i prije deset godina smo započinjali sa znanstvenim skupom. Skup je tada organizirao pokojni kolega Joško Dundović, vezano sa korištenje biomase, proizvodnja energije, topline. Evo, to je nešto što je zaživjelo u Hrvatskoj u potpunosti, imamo kogeneracije na svakom koraku, šumska biomasa se koristi. Možemo reći da smo upravo Danima slavonske šume utrli put jednoj novoj, možemo tako reći, i grani gospodarstva i energetike u Hrvatskoj.
Nakon toga, evo, nastavili smo otvaranje Festivala sa znanstveno-stručnim skupovima i predavanjima. Ona su prvenstveno zanimljiva kolegama šumarima i danas će ih biti ovdje iz svih susjednih podružnica Slavonije, ali istovremeno ta predavanja su i zanimljiva i za širu javnost. Može se čuti koji su problemi s kojima se šumari susreću te kako ih riješiti. Stvarno su zanimljivi predavači, imaju ogromno iskustvo i znanje. Siguran sam da će biti svima zanimljivo i ovo je najljepši mogući uvod u naš Festival. –
Program Festivala nastavlja se večeras
Program manifestacije Dani slavonske šume nastavlja se danas u 19 sati u Višenamjenskoj dvorani Zavičajnog muzeja Našice otvorenjem izložbe „Tihe slike” akvarela akademskog slikara Siniše Reberskog. Od 21 sat kod Sjenice na Trgu dr. Franje Tuđmana bit će održana tamburaška večer uz Tamburaški sastav Đakovčani te Mariju Pavković- Snašu i Viktoriju Kulišić – Đenku.
Katarina Matasić
