I ove jeseni važnim datumima prisjećamo 1991. godine. Obilježili smo 21. rujna – Dan pobjede nad tzv. JNA u Našicama i 27. rujna – odlazaka 67 naših dragovoljaca u obranu Vukovara, a u ovom mjesecu obilježit ćemo i 34. obljetnicu ustroja naše 132. brigade.
U tim sjećanjima ne zaboravimo one kojima se gubi svaki trag te se još uvijek smatraju nestalima. Među njima je i naš Našičanin Zlatko Turković koji bi danas imao 60 godina. Roditelji su mu umrli uzalud tragajući za njim u želji da bar imaju mjesto na kojem će mu odati počast.
Zlatko Turković bio je dio Samostalne uskočke satnija ZP Osijek – jedne od onih postrojbi koja je u Domovinskom ratu činila velike stvari, ali osim pokušaja rušenja Batinskog mosta, nepravedno je zaboravljeno što su sve odradili od istoka Hrvatske do njezinog krajnjeg juga, kao i Bosanske Posavine.
Osnovao ju je jeseni 1991. Ivica Krnjak. Pripadnici su bili mlađi vojnici, većinom dragovoljci. Uglavnom su bili iz Krnjakova kraja, dakle našičkog područja, no bilo je ih iz Vinkovaca, Bosne i Dalmacije. Postrojba je imala tajne diverzantske zadaće.
Preodjeveni u odore vojnika i časnika JNA odlazili su u izviđačke i diverzantske akcije na okupirane teritorije i u unutarnjost Vojvodine. U Osijeku su se bavili petom kolonom. Krajem 1991. odlučili su se za smjelu diverzantsku akciju – akciju Batinski most, koji su tom akcijom trebali srušiti i odsjeći srpske postrojbe od Srbije.
U samu zoru njih 21, prerušeni u vojnike JNA, krenuli su na zadatak 31. siječnja 1992. godine. Koristeći amfibijsko vozilo s 3750 kg eksploziva, krenuli su kroz Kopački rit prema Srbiji. Pritom su se uspješno predstavljali kao elitna jedinica generala Blagoja Adžića, ali su zbog kvara i nestašice goriva kod Apatina ostali otkriveni.
Nakon otkrivanja, diverzanti su se razdvojili – neki su se pokušali domoći Mađarske, dok su drugi nastavili prema Somboru i Apatinu. Nažalost, dio skupine zarobljen je i osuđen u Srbiji pod optužbom za terorizam, dok su neki izgubili živote. Akcija je završila tragično za trojicu. To su Zoran Križevac, Dario Galeta i Zlatko Turković.
Osam zarobljenih diverzanata provelo je 711 dana u srpskim zatvorima, izdržavajući teške uvjete u Somboru i Srijemskoj Mitrovici. Nakon višestrukih diplomatskih pregovora, 12. siječnja 1994. razmijenjeni su za pripadnike srpske terorističke skupine “Štit” kod Lipovca.
Iako nije postignut glavni cilj rušenja Batinskog mosta, somborska grupa ostavila je neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti. Njihova hrabrost i odlučnost primjer su nesebične žrtve za domovinu, a spomen na njihovu akciju nastavlja živjeti kroz sjećanja suboraca i povijesne zapise.
O somborskoj grupi knjigu “707 dana pakla” napisao je Branko Vrbošić.
redakcijsko izvješće
