Prije 35 godina, 25. lipnja 1991., zastupnici prvog saziva Hrvatskog sabora donijeli su povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika. U spomen na taj dan Hrvatska danas obilježava Dan neovisnosti.
Ustavnoj saborskoj odluci o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske prethodila je odluka hrvatskih građana iskazana na referendumu održanom samo pet tjedana prije, 19. svibnja 1991. godine. Više od 92 posto birača izjasnilo se protiv ostanka Hrvatske u Jugoslaviji.
Ustavnom odlukom koju je Sabor donio tog 25. lipnja 1991. godine, a koja ima samo sedam točaka, Republika Hrvatska proglašava se suverenom i samostalnom državom. Ističe se kako tim činom Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Kao i postupak za međunarodno priznavanje.
Isti dan Sabor je donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.
Zasjedanje trajalo neprekidno osam dana
Svečana sjednica Hrvatskog sabora održana 25. lipnja 1991. bila je vrhunac zasjedanja koje je počelo 18. lipnja i neprekidno trajalo osam dana. Na njoj su doneseni državnopravni akti. Na temelju njih je Hrvatska konstituirana kao samostalna i suverena država.
Da se Hrvatska proglašava samostalnom i suverenom državom objavio je toga dana prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
– S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom. – izjavio je Tuđman.
Pozvao je vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju – čin slobodne odluke hrvatskoga naroda. Čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta-.
Njegove riječi –živjela nam vječno samostalna i suverena Republika Hrvatska-, zastupnici su popratili dugotrajnim pljeskom i pjevanjem himne Lijepa naša domovino.
Politička javnost tu sjednicu pamti i po rečenici koju je nakon izglasavanja akata ključnih za suverenost i samostalnost izgovorio tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan, koji je vodio svečanu sjednicu.
Domljan: Rođena je država Hrvatska! Neka joj je dug i sretan život!
– Rođena je država Hrvatska! Neka joj je dug i sretan život!-, poručio je Domljan. On je u kasnijim intervjuima otkrio da nije pripremio nikakav govor te da mu je ta rečenica –u zadnji čas pala na pamet-, čime je ušao u nacionalnu povijest.
Okolnosti u kojima je Sabor donio povijesnu odluku o razdruživanju bile su iznimno teške. Pobuna dijela lokalnih Srba, započeta u kolovozu 1990. i u javnosti poznata kao balvan-revolucija, uz potporu JNA postupno je prerastala u rat. Tome su prethodili krvavi Uskrs na Plitvicama, sukob u Borovu Selu i ubojstvo 12 hrvatskih redarstvenika.
Neuspješnima su se pokazali i pokušaji političkog rješavanja krize kroz sastanke predsjednika jugoslavenskih republika.
Europska zajednica pokušala je zaustaviti krizu Brijunskom deklaracijom od 8. srpnja 1991. Hrvatska i Slovenija su deklaracijom prihvatile tromjesečni moratorij na provedbu odluka donesenih 25. lipnja.
Nakon isteka moratorija, Hrvatski sabor je 8. listopada 1991., dan nakon što su zrakoplovi JNA raketirali Banske dvore, donio odluku o raskidu „državnopravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama Hrvatska tvorila dosadašnju SFRJ“.
25. lipnja obilježava se kao spomendan
Od 2001. do 2019. godine 25. lipnja obilježavao se kao Dan državnosti, bio je državni blagdan i neradni dan. U prvom desetljeću moderne hrvatske države taj se blagdan slavio 30. svibnja. U spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Hrvatskog sabora 1990. godine, nakon desetljeća komunističkog sustava i jednostranačja.
Izmjenama Zakona o blagdanima iz 2019., koje su stupile na snagu 2020. godine, Dan državnosti vraćen je na 30. svibnja. Dok je 25. lipnja proglašen Danom neovisnosti te se obilježava kao spomendan.
Izvor: HINA/Foto: Admir Buljubašić
