Preporuke za zaštitu od vrućine

 

Tijekom ovog tjedna očekuju nas visoke temperature stoga vas podsjećamo na preporuke liječnika za zaštitu od velikih vrućina:

  • Rashladite prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu zraka između 8 i 10 sati, u 13 sati i noćnu temperaturu zraka nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju, a ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, starije osobe od 60 godina i za osobe koje imaju kronične zdravstvene probleme.
  • Koristite hladniji noćni zrak za rashlađivanje svog doma. Otvorite sve prozore ili dignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura zraka niža.
  • Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete (ako ih imate), a posebno one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i druge električne uređaje koji mogu dodatno zagrijavati prostor.
  • Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
  • Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti kako se na taj način povećava vlažnost zraka.
  • Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioner) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
  • Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35˚C neće spriječiti mogućnost pojave bolesti vezane uz velike vrućine.
  • Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/ kuće, posebno noću.
  • Ako Vaš stan/ kuću ne možete održati hladnim, provedite od 2 do 3 sata dnevno u hladnijem prostoru (primjerice javna zgrada koja je rashlađena).
  • Izbjegavajte izlazak iz kuće/ stana u najtoplijem dijelu dana.
  • Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima do 7 sati.
  • Potražite sjenu u hladu.
  • Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
  • Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Posebnu brigu posvetite novorođenčadi i maloj djeci. Za njih koristite zaštitne kreme s najvećim faktorom.
  • Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
  • Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno na to upozorite djecu, trudnice, osobe starije dobi, srčane bolesnike i oboljele od šećerne bolesti.
  • Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u mokre ručnike, hlađenje mokrom spužvom, kupke za noge i sl.
  • Nosite laganu široku svjetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu na glavu i nosite sunčane zaštitne naočale.
  • Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
  • Važno je piti dovoljno tekućine. Pijte redovito vodu ili čaj te izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
  • Jedite češće manje obroke.
  • Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljivije osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
  • Razgovarajte o toplinskom valu s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
  • Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom, pomozite mu da dobije savjet i podršku. Starije i oboljele osobe koje žive same treba redovito posjećivati (barem jednom dnevno).
  • Ako uzimaju lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
  • Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
  • Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku i pročitajte uputu o čuvanju i skladištenju lijeka u uputi o lijeku.
  • Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
  • Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite tjelesnu temperaturu.
  • Popijte vodu, čaj ili prirodni voćni sok za nadoknadu tekućine.
  • Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju. Ako imate bolne grčeve (najčešće u nogama, rukama ili trbuhu), koji se mogu javiti nakon provedenog rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (natrij, kalij, kalcij, magnezij). U slučaju da grčevi traju duže od jednog sata potrebna Vam je medicinska pomoć.
  • Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih zdravstvenih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član Vaše obitelji ili osoba kojoj pomažete ima vruću i suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ ili je bez svijesti, odmah pozovite liječnika/ hitnu medicinsku pomoć. Dok čekate na liječnika/ hitnu medicinsku pomoć, polegnite osobu u hladnu prostoriju, podignite joj noge u visinu iznad razine srca, odstranite joj odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem (hladni oblozi na vrat, pod pazuhe i na prepone ili špricanje kože vodom temperature 25–30˚C). Izmjerite osobi temperaturu tijela. Osobu hladite sve dok se tjelesne temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte osobi davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobu bez svijesti postavite u ležeći bočni položaj.

Cijelo vrijeme trajanja velike vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!

Važni telefonski brojevi

Hitna medicinska služba -194
Jedinstveni europski broj za hitne službe – 112

Preporučene mjere zaštite zdravlja za osobe starije dobi pri izlaganju visokim temperaturama zraka, a osobito za osobe oboljele od kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti su:

1. Osobe starije dobi se ne smiju izlagati suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno srčani gerijatrijski bolesnici te oboljeli od šećerne i drugih kroničnih bolesti;

2. Prigodom izlaska iz svog prebivališta, osoba starije dobi mora zaštiti glavu šeširom, kapom ili maramom;

3. Nužno je dnevno redovito uzimanje dovoljno tekućine (8 čaša negazirane vode, juha, varivo, čaj). Treba izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela. Preporučeno je uzimanje puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se pri tome smjernica pravilne prehrane za osobe starije dobi;

4. Osim pridržavanja uputa liječnika o liječenju i uzimanju lijekova, nužna je učestala kontrola krvnog tlaka;

5. Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice, suhoće usta i kože (dehidracije), znak je za uzbunu, osobito za starije osobe koje su bolesne i funkcionalno onesposobljene. Takva se osoba mora žurno javiti svom izabranom doktoru opće prakse/ obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj medicinskoj službi;

6. Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za osobe starije dobi trebaju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalo kontaktirati stariju osobu, a u slučaju njezine slabije funkcionalne sposobnosti, čak i svakodnevno po nekoliko puta;

7. Osoba starije dobi mora uvijek uz sebe imati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona kontakt osobe kojoj se može obratiti u slučaju potrebe;

8. Neophodno je održavati redovitu higijenu tijela starije osobe i čistoću njezine okoline te se strogo pridržavati uputa liječenja i uzimanja lijekova;

9. Za osobe starije dobi važna je stalna tjelesna i psihička aktivnost. Osobito je korisno kretati se u jutarnjim i večernjim satima, po mogućnosti u prirodi (park, šetnica uz more, jezero, rijeka, boravak u vrtu ili voćnjaku i sl.). Ukoliko je kretanje otežano, tada je nužno redovito provjetravanje prostorija u kojoj starija osoba prebiva.

Izvor: GDCK Našice/zdravlje.gov.hr

Share on facebook
Facebook
Share on google
Google+
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest

Jezični savjetnik

prof. Marija Pepelko

Imate li jezičnih pitanja, možete ih postaviti putem našeg obrasca.

05.02.2020.

12.02.2020.

19.02.2020.

26.02.2020.

Logo-RN-white

Postavite upit