Nasilje među i nad djecom i dalje predstavlja ozbiljan društveni problem, upozorava u svom Izvješću o radu za 2025. godinu pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić. Poziva na preispitivanje mjera i promjenu pristupa.
U prošloj godini gotovo 16 posto više prijava nego u 2024.
Ured pravobraniteljice prošle je godine zaprimio 2805 novih prijava povrede prava djece. To je gotovo 16 posto više nego u 2024., navodi se u Izvješću. Najviše ih se odnosilo na obrazovanje (746), potom na područje obiteljskih odnosa (547) te nasilja nad djecom i zanemarivanja djece (537). Velik broj prijava nasilnog i zanemarujućeg ponašanja prema djeci izuzetno zabrinjava. Navodi to Katkić Stanić u svom prvom Izvješću Hrvatskom saboru koji ju je na dužnost pravobraniteljice imenovao koncem studenoga prošle godine.
Nasilna ponašanja djece sve su kompleksnija
Upozorava da su nasilna ponašanja djece sve kompleksnija. Ističe da sustavna podrška izostaje uslijed organizacijskih promjena i nedostatnog osnaživanja stručnjaka za rad s djecom s problemima u ponašanju. Zauzima se za izradu preventivnih programa po potrebama lokalnih zajednica. Upozorava i da u odgojno-obrazovnom sustavu nedostaju programi jačanja i osposobljavanja djece za prepoznavanje nasilja, prijavljivanje, samozaštitu i traženje pomoći i podrške.
Verbalno nasilje svakodnevno
Pravobraniteljica navodi da za fizičko i psihičko nasilje među djecom u ustanovama ne zaprimaju velik broj pritužbi. No, ističe da iz drugih prijava i u razgovoru s djecom saznaju da je vršnjačko nasilje njihova svakodnevica i gotovo normalizirana pojava. Saznanja o fizičkom nasilju s vidljivim ozljedama djelatnici prijavljuju drugim tijelima sukladno propisima, no na verbalno nasilje gotovo nema reakcije jer je učestalo i svakodnevno.
Navodi i da su za nasilje u domovima primili 22 prijave i 14 za vršnjačko nasilje. Osam prijava bilo je za nasilje djelatnika nad djecom. Primili su i 11 obavijesti za vršnjačko nasilje u ustanovama, koje se odnosi na seksualno nasilje među djecom.
Digitalno nasilje ulazi u dječje domove, ostavlja dugoročne posljedice
Upozorava i da je svaki treći učenik u Hrvatskoj barem jednom mjesečno izložen nasilju na internetu.
– Digitalno nasilje ne prestaje krajem nastave. Ono ulazi u dječje domove, narušava njihovu privatnost i duboko ranjava njihovo dostojanstvo ostavljajući dugoročne posljedice na emocionalni razvoj. –
Pravobraniteljica ističe i da je nejednakost među djecom posebno izražena u osiguranju predškolskog odgoja i obrazovanja. Navodi da nedostatni kapaciteti onemogućuju upis djece u vrtiće i provedbu pedagoških standarda.
Rast broja djece izdvojene iz obitelji
Upozorava i da kontinuirani rast broja djece izdvojene iz vlastite obitelji ukazuje na potrebu jačanja suradnje stručnjaka u ranoj procjeni rizika, jačanju roditeljskih kompetencija i poduzimanju adekvatnih mjera za zaštitu prava i dobrobiti djece kako bi ostala u vlastitoj obitelji.
–Da bi se osigurala stvarna zaštita, nužno je ojačati kapacitete županijskih službi Hrvatskog zavoda za socijalni rad – smatra Katkić Stanić.
Prepreke u pravosudnom sustavu
U pravosudnom sustavu kao najveće prepreke u ostvarivanju dječjih prava vidi u duljini trajanja postupaka, nedostatku odgovarajućeg tretmana za djecu, u povredi prava na tajnost podataka i nedostatku informacija o pravima.
Preblage kazne za spolne delikte na štetu djece
Katkić Stanić upozorava da se u području zaštite djece od spolnog iskorištavanja i zloupotrebe i dalje izriču rad za opće dobro i uvjetne osude kao sankcije za spolne delikte na štetu djece.
– Ne postoji sustavna provjera prethodne osuđivanosti u različitim sustavima ni edukacija djece, odgojno-obrazovnih i drugih djelatnika u ovom području. –
Ističe kako je i dalje izražen problem nedostupnosti zdravstvene zaštite. Navodi da je to posebno vidljivo u nedostatku pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i nedostatnim kapacitetima za ostvarivanje stručne podrške za djecu i mlade s poteškoćama mentalnog zdravlja.
Ključni ciljevi za 2026. godinu
Na temelju aktivnosti i prijava u prošloj godini, pravobraniteljica za djecu definirala je ključne ciljeve za ovu godinu. To su prevencija i suzbijanje svih oblika nasilja, digitalna sigurnost i zaštita mentalnog zdravlja djece. Nadalje, prevencija siromaštva i socijalne isključivosti kod djece te pravosuđe prilagođeno djeci.
– Naše preporuke i upozorenja poziv su svima na akciju i promjene – da djeca zaista budu prioritet, a ne samo na papiru! – poručuje Katkić Stanić.
Izvor: HINA/Foto: Admir Buljubašić
