Stjepan Krajpl iz Lile vlasnik je OPG-a na kojem ima malu farmu krava, a bavi se i uzgojem ratarskih kultura.
Kako je rekao, ratarskom i stočarskom proizvodnjom počeli su se baviti baka i djed 60-ih godina kad su doselili iz Zagorja.
– Ja sam treća generacija koja se bavi poljoprivredom. Baka i djed su uvijek imali krave, ja sam to malo usavršio pa sam završio poljoprivredni fakultet u Osijeku. –
Na OPG-u imaju oko 30 goveda
Prikupljanjem znanja pojeftinio je cijenu hrane, odnosno uspio je finalizirati proizvod i poboljšati financijske rezultate na gospodarstvu. Kako kaže, kad je završio s fakultetom obitelj je imala otprilike osam muznih krava.
– Nismo puno napredovali, jer imamo jedan zemljišni resurs. Dosta smo oskudni sa zemljom pa se borimo da kupimo privatnu zemlju. Danas smo došli do dvanaestak krava, otprilike šest bikova, sedam junica i pet teladi. Vrtimo se oko 30 goveda u našoj proizvodnji. Gledamo da stalno imamo 7 do 8 muznih krava u proizvodnji mlijeka.–
Kvalitetno mlijeko
Na gospodarstvu dnevno proizvode oko 150 litara mlijeka dnevno, dio prerađuju u svježi sir i vrhnje. Proizvode prodaju na kućnom pragu i na tržnicama.
– Puno toga je bitno za dobro mlijeko, prvenstveno kvalitetna hrana i zob. Bitni su higijenski uvjeti u staji koji pridonose izrazito dobroj kvaliteti mlijeka od čega se može napraviti dobar sir i vrhnje. Kvalitetno mlijeko prepoznaju naši kupci, posebno kupci mlađe žitvotne dobi koji prepoznaju domaći proizvod.–
U radu nije koristio mjere EU
Stjepan Krajpl rekao nam je kako u svom radu nije koristio mjere.
– Nažalost, pokušavao sam, ali nisam na nijednim fondovima Europske unije prošao. Za jedno sam bio prestar, za jedno premlad, premal ili prevelik tako da nigdje nisam prošao. Imam pravo i sad na nekih 75% financiranja mehanizacije, ali ona nažalost mora biti nova, a ja opet proizvodim isti proizvod s istom cijenom. Zbog toga sam primoran ići na rabljenu mehanizaciju, jer to predstavlja velik dio troška u gospodarstvu. –
Grad Našice pomaže malim poljoprivrednicima
Istaknuo je izrazito povoljne odnose s gradom i gradonačelnikom.
– Grad nam svake godine sufinancira troškove umjetnog osjemenjivanja, analize tla i poboljšanja kvalitete zemljišta. Svake godine nailazimo na izrazitu potporu. Gradonačelnik nas male poljoprivrednike zove na sastanke da ukažemo na nedostatke i što bi valjalo poboljšati. Pazi na nas, jer ipak smo mi nosioci ruralnog razvoja i ruralnih mjesta.-
Kompleksna i cjelogodišnja proizvodnja
Stjepan Krajpl radi na OPG-u kao glavni nositelj proizvodnje. Pomažu mu roditelji, sestra, supruga, a ponekad i njihova djeca.
– Koliko je teško govori vam to koliko je ostalo proizvođača mlijeka ili bilo kojih drugih grana stočarstva u našem kraju. Oni se mogu nabrojati na prste jedne ruke. Mladi se okreću drugim stvarima, prvenstveno jer je to kompleksna i cjelogodišnja proizvodnja od 365 dana u godini. Mi nemamo ni Božić ni Novu godinu, moramo se ustati ujutro i ići odraditi. Dosta je zahtjevno i bojim se da je sve zahtjevnije, jer nas zadnjih godina dosta administracija prema Ministarstvu i poljoprivrednoj agenciji opterećuje. Sad se borimo s tim i nadam se da ćemo to uspjeti savladat.-
Proizvodnja hrane za goveda
OPG Krajpl ima 35 hektara vlastite i zemlje u zakupu koju koriste uglavnom za proizvodnju hrane za goveda. Najviše su to kukuruz, pšenica, ječam, zob i soja. Hranu koriste za prehranu svojih goveda, a ponekad višak prodaju lokalnim otkupljivačima.
Izazovi s kojim se susreću
– U zadnjih par godina su to klimatske promjene. Imamo suše i ledotuče. Zatim su tu pojave kišnih oborina, što bi trebalo pasti u mjesec dana nama padne u jednom danu. Nešto posadiš i uložiš u nešto, a drugi dan sve voda odnese. Dosta je izazovna ta vanjska proizvodnja, jer je to ipak tvornica pod otvorenim nebom. – ističe Stjepan.
Nastavak istim tempom
– Planiramo nastaviti istim kapacitetom, imam troje djece pa ćemo vidjet tko će se okrenut toj proizvodnji zasad mi samo pomažu. Svakako bi držali goveda. Nije sve u velikoj proizvodnji, treba i na nas male misliti da ostanemo na selu. Sad govorim i u ime drugih proizvođača, voćara, vinogradara, pčelara, svi radimo pod istim kišobranom i zovemo se obiteljska poljoprivredna gospodarstva – zaključuje Stjepan Krajpl.
Katarina Matasić
