Obiteljski centar Područna služba Osječko-baranjska i Gradska knjižnica Našice danas su organizirali interaktivno predavanje Konstruktivno rješenje sukoba.
Predstavljajući predavača, dobrodošlicu brojnim sugrađanima poželjela je knjižničarka Mirta Lulić. Povodom obilježavanja Svjetskog dana rješavanja sukoba koji se obilježava 16. listopada, psiholog u Obiteljskom centru Miro Maćešić govorio je o nastanku, uzrocima i načinima rješavanja sukoba. Kako je istaknuo, sukob nastaje nerazumijevanjem potreba, nedostatkom komunikacija, a često smo previše usmjereni na vlastite želje i potrebe. Temelj svakog odnosa je razumijevanje druge osobe koje pruža osnovu kojom dolazimo do zajedničkih rješenja:
– Veliki problem je slušanje – mi ljudi premalo slušamo. Mislim da smo u razgovoru više usmjereni na sebe i na neke naše potrebe i želje, a zapravo ne čujemo šta se nalazi iza izjava ili želja druge osobe. Često gledamo samo ono na površini – način na koji se osoba ponaša, a ne ono što je u pozadini toga. Kako bismo to promijenili prvo moramo osvijestiti koji je to naš problem. Ništa se ne događa samo od sebe, dakle potrebno je uložiti napor u neki odnos. Moramo biti toliko svjesni da primijetimo koji su neki naši obrasci komunikacije i da primijenimo one jednostavne tehnike, poput aktivnog slušanja. Izdvojio bih odabiranje neadekvatne strategije rješavanja sukoba – pobjeda pod svaku cijenu bez obzira na posljedice i bez gledanja na druge ljude ili na odnos sa drugim ljudima. Druga pak krajnost uključuje izbjegavanje sukoba kako se naš odnos s određenom osobom ne bi pokvario – dodao je Maćešić.
Strategije rješavanja sukoba
Važnost učinkovitih strategija za rješavanje sukoba važno je moći primijeniti upravo u kriznim situacijama jer svaki sukob je drugačiji:
Svaka osoba ima naučeni, dominantni obrazac rješavanja sukoba, a često nije u svim situacijama moguće jednako korisno primijeniti određene tehnike. Nekad je dobro popustiti, ali nekad se treba i naučiti izboriti, zastupati nekakve svoje uvjerenja i mišljenja. Ponekad treba naći nekakav kompromis i baš zato sukob nije nužno loš.
Sukob kao prilika za jačanje odnosa
Predavanje prikazuje različite strategije rješavanja sukoba uključujući suradnju, kompromis, izbjegavanje, natjecanje i popustljivost:
– Sukob je prilika za bolje razumijevanje i sebe i drugih. Ako će se sukob riješiti na jedan konstruktivan način, može produbiti nečiji odnos i poboljšati razumijevanje, a to je onda prilika za rast i razvoj. Kod sukoba je najčešća emocija ljutnja. Često, ljudi kad uđu u sukob i kad osvijeste da imaju tu emociju -ljutnja ili da se neko drugi ljuti na njih, ne gledaju ono šta je u pozadini te ljutnje. Jer najčešće ljutnja prikriva neke druge emocije, poput straha, poput nekakve tuge ili nekakve frustracije i sl. Znači, uvijek je ono što govorim da treba ići i gledati – ne gledati samo tu ljutnju, nego probati vidjeti šta je to u pozadini te ljutnje. Naposlijetku to moramo i iskomunicirati. Mi i u Obiteljskom centru radimo radionice prepoznavanja i identifikacije osjećaja kod sebe i kod drugih ljudi. Radimo na razvijanju empatije, empatičnog razumijevanja drugih i empatije prema sebi, a time radimo i na razvijanju emocionalne inteligencije – zaključuje.
Komunikacija je temelj
Sudjelovanje publike u raspravi i praktičnim primjerima pokazalo je veliki interes za ovu temu, kao i razumijevanje problematike sukoba. Iako naizgled krivac za loše međuljudske odnose, sukob može doprinijeti jačanju veza, a Maćešić ima jasnu poruku:
Komunicirajte – komunicirajte o sebi i naučite prepoznati emocije kod drugih ljudi. Kroz komunikaciju i izražavanje svojih potreba, ali i prepoznavanje istih kod drugih možemo doći do kvalitetnije komunikacije.
Božica Bjelokapić
