Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je jučer tematsku sjednicu na kojoj su se okupili stručnjaci iz područja dječje psihijatrije, predstavnici resornih ministarstava, institucija pravobraniteljica te predstavnici više zavoda i klinika iz različitih hrvatskih bolnica kako bi raspravljali o stanju dječje psihijatrije te predložili određena rješenja kako bi se sadašnja situacija učinila boljom. Odboru su uz predsjednicu nazočili i saborski zastupnici Maja Grba Bujević, Andrea Marić, Ivana Kekin te Hrvoje Šimić koji su ujedno i članovi Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku.
–Djeca s problemima mentalnog zdravlja predstavljaju najranjiviju skupinu našeg društva koju smo dužni posebno zaštititi, a činjenica da se liječenjem u ranoj fazi preveniraju psihičke smetnje u odrasloj dobi, još više naglašava potrebu sustavnog rješavanja ovog problema – rekla je predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar-Dračevac.
Kao inicijator ove tematske sjednice uvodni govor održao je uži specijalist dječje i adolescentne psihijatrije, pročelnik Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju KBC-a Zagreb, ujedno i voditelj Referentnog centra za dječju i adolescentnu psihijatriju pri Ministarstvu zdravstva Ivan Begovac predstavivši detaljno tko su dječji psihijatri, na koji način provode planove liječenja, postavljaju dijagnoze, čime se koriste u svakodnevnome radu te na kakve sve probleme nailaze. Iznio je i podatak kako se gotovo 50 posto psihičkih teškoća javi prije 14. godine, a do 24. dvije trećine poteškoća, ukazavši na to kako je od iznimne važnosti da se što ranije uoči problem psihičkih smetnji koje su onda, po njegovim riječima, u toj dobi rješive u 70 do 80 posto slučajeva.
Kao najveće probleme naveo je nedostatan broj stacionarnih kreveta, manjak specijalista i nepostojanje strateškoga plana razvoja dječje i adolescentne psihijatrije. –Raspolažem s brojem od nekih 56 dječjih psihijatara, od čega su 17 kolega specijalisti dječje psihijatrije, a njih 25 je trenutno na specijalizaciji – rekao je Begovac te dodao kako je u cijeloj Hrvatskoj tek šezdesetak kreveta dječje psihijatrije upozorivši da postoji potreba za duplim brojem kreveta.
Sudionici su otvorili niz tema vezanih uz izazove dječje psihijatrije govoreći iz perspektiva institucija koje su predstavljali, posebice oni koji direktno rade na terenu izravno s djecom i mladima. Alarmantne podatke koji pokazuju o kojem se povećanju psihičkih problema kod mladih radi dala je psihijatrica Ljubica Paradžik iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež i Zagreba navevši kako je porast broja hitnih hospitalizacija u 2019. godini bio 1.448, dok je u 2022. godini iznosio 2.264, što je povećanje od 56 posto. Upozorila je i na značajan porast suicida od gotovo 30 posto u 2022. u odnosu na prošle godine. Za daljnje unaprjeđenje dječje i adolescentne psihijatrije istaknuta je važnost kompletiranja timova za dječju i adolescentu psihijatriju u svim važnim centrima i bolnicama, daljnje raspisivanje natječaja za specijalizaciju dječje psihijatrije te osiguravanje adekvatnog smještaja kao i dovoljnog broja kreveta.
Zaključeno i je i kako je problem zaštite mentalnoga zdravlja djece i mladih nedovoljno vidljiv u javnosti te da se dodatna senzibilizacija o tom problemu mora osnažiti kako kroz medije tako i kroz razgovore, tribine, okrugle stolove i stručne skupove.
izvor: član Odbora za zdravstvo i saborski zastupnik Hrvoje Šimić
