Kruno Pekas, ljubitelj prirode, ekovrtlar, ekoaktivist, blogger, florist i krajobrazni dizajner na društvenim mrežama poznatiji kao Vrtlar Kruno, poslao je apel gradovima i općinama u Republici Hrvatskoj kako bi odgodili košnju urbanih livada i tako zaštitili ugrožene oprašivače.
U njemu između ostaloga kaže:
– Proljeće je i vrijeme je kada se priroda budi i kada su pčele i drugi oprašivači gladni i sve brojniji i u potrazi su za hranom. A hrana im je pelud i nektar koji se nalazi u cvijeću samoniklog bilja posvuda po gradskim travnjacima. Ali i grmlju i stablima naravno! Jeste li znali da se od sada pa do kraja svibnja smatra vrhuncem sezone za oprašivače? Zašto? Zato što većina samoniklog bilja u prirodi upravo u tom periodu najobilnije cvjeta! Prerana košnja u ovo vrijeme je stoga najveći udar na oprašivače i bioraznolikost! Obustavimo kratko košnju! Prema EU Uredbi o obnovi prirode (2024/1991) Vijeća Europske Unije dužni smo zaštititi oprašivače i narušene urbane ekosustave.
To uključuje i urbane travnjake. To nije pokrenuto samo zato što dobro zvuči. I vi kao grad ili općina imate direktnu suodgovornost učiniti nešto po tom pitanju i postati pozitivan primjer građanima. Vi ste direktno suodgovorni za zaštitu lokalnog ekosustava. Mnogi građani negoduju zbog košnje ranoprocvalog cvijeća poput tratinčica i maslačaka na livadama v umjesto da se ostavi još malo. Naprosto izgleda prekrasno i povećava ambijentalnu vrijednost u gradovima u proljeće. Ne samo što je lijepo, to je s druge strane iznimno važno za opstanak oprašivača kao i biljnih vrsta jer su oni u tom lancu međusobno ovisni. Jeste li znali da svaki treći zalogaj koji unesemo u sebe, možemo zahvaliti pčelama? Jasno je da postoji i dio konzervativnih i nedovoljno educiranih i osviještenih građana koji se neprestano žale zašto se ne kosi jer to oni sve vide kao „neuredno“ i zbog straha prema kukcima čak i „opasno“. Potrebno je ne podlijegati ovakvim pritiscima i ne ići linijom manjeg otpora ako to u konačnici nije u skladu s smjernicama EU i nije u cilju održivosti. Kako onda efektno odgoditi košnju na zadovoljstvo sviju građana? Kako naći dobru mjeru? Kao pasionirani ljubitelj prirode, ekovrtlar, ekoaktivist, blogger, florist i krajobrazni dizajner, dugi niz godina sam radio u Berlinu i želim vam prenijeti svoja pozitivna iskustva rada u takvom okruženju i praksu kakva je vani trenutno u punom jeku.
S obzirom da nije dovoljno samo reći odgodite košnju, predlažem stoga konkretna provediva rješenja koja bi vam mogla biti od koristi, a to su:
1. Odgođena košnja – odgodite košnju na koliko god je moguće više negazivih i nefrekventnih urbanih livada sve do 31.svibnja. Kod travnjaka sa slabom vegetacijom može i kasnije. Za početak će biti hvalevrijedno početi s barem 5 travnih površina u gradu ili općini.
2. Rubna košnja – usporedno s odgodom košnje, uvedite samo tzv. rubnu košnju gdje se kosilicama kosi samo rubni dio određenog travnjaka, uz cestu, put ili nogostup i to u širini od pola do jedan metar. Rubnom košnjom se postiže efekt urednosti, preglednosti i održavanosti.
3. Zaobilaženje cvatućeg bilja kosilicom – početkom lipnja kad krene košnja, ako postoji samoniklo bilje koje još uvijek bujno cvate može se zaobići kosilicom.
4. Edukativne table – na travnjake s odgođenom košnjom postavite edukativne table ili oznake kako bi se građane educiralo da su te površine namjerno ostavljene nepokošene zbog zaštite oprašivača i hranjenja pčela, jer će se na taj način potaknuti razumijevanje i polako educirati i privikavati građani na ovu važnu praksu. I nakon što su vani ljudi prilično osviješteni, table se u EU još uvijek postavljaju.
5. Parcijalna košnja – početkom lipnja se može početi kositi i tada je bitno ne pokositi goleme površine odjednom, već sukcesivno, kako bi se mnoge životinje mogle pred kosilicama spasiti u preostali nepokošeni dio. Predlažem, ukoliko je to moguće, košnju kosilicama bez usitnjavanja i bez usisavanja otkosa. Otkos se ostavi ležati par dana zbog dodatnog sazrijevanja sjemena samoniklog bilja te se onda pokupi. Takva biomasa korisna je kao malč ili za preradu u kompost. I otpad koji se nađe u travnjaku se onda neće usitniti na milijun sitnih komadića i tako dodatno onečistiti okoliš već ga se lakše može ukloniti sortiranjem.
6. Redovita košnja – Redovito se sada mogu i dalje kositi samo gazivi, koristivi i frekventni travnjaci, to jest travnjaci koje građani koriste za odmor, ležanje na travi i igru ili se koriste za održavanje manifestacija. Kose se i travna parkirališta. U vrtićima i školama se u svrhu edukacije mogu također ostaviti djelići površina nepokošenima. Tako djeca od malena uče. Ostalo se redovito kosi jer travnjaci koriste djeci za igru.
7. Reustrojstvo rada košnje komunalnih poduzeća omogućit će da se točno raspodijele urbane livade po tipu i svrsi korištenja i odrede prioriteti, raspored, način i ritam košnje. Djelatnost košnje koja se sada reducira se može preusmjeriti na neke druge aktivnosti, recimo na investiciju u sadnju trajnica kao održivog oblika sadnje i u jesen raznolikog grmlja i drveća. Trajnice su naime danas u Europi in i korisne su za gradski ekosustav i bioraznolikost jer se ne moraju svake godine uvijek iznova saditi kao sezonsko cvijeće od kojeg je mnogo toga i beskorisno pčelama. – stoji u apelu.
