Na pitanje “Proljetni umor – istina ili mit?” odgovara dr. epidemiolog Zorko Kovač

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on pinterest
Pinterest

 

U 162. emisiji Život i zdravlje razgovarali smo s doktorom epidemiologom Zorkom Kovačem.

S obzirom na to da nam se bliži proljeće odlučili smo Vas pitati postoji li stvarno proljetni umor ili je to samo neki mit?

Možemo reći da proljetni umor postoji, ali ne kao bolest odnosno bolesno stanje nego kao nekakav osjećaj koji je svojstven mnogim ljudima u ovo vrijeme kada dolazi do promjena u vremenskim prilikama odnosno zima završava počinje proljeće. Dani su sve dulji, vremenske prilike se mijenjaju možemo reći i dosta naglo tako da tijekom jednog dana imamo i temperature ispod nule, temperature čak i oko 10 stupnjeva celzijusa, variranje u tlaku zraka, južine. Sve ove promjene imaju utjecaja na raspoloženje i osjećaj zdravlja kod mnogih ljudi.

Mislite li da proljetni umor jednako utječe i na starije i na mlađe osobe?

Pa uglavnom više utječe na starije osobe zatim one koje već imaju nekakvih kroničnih bolesti, pa na skupinu ljudi koje nazivamo meteoropati, dakle to su ljudi koji izrazito reagiraju na promjene vremenskih prilika s raznim simptomima što u većini slučajeva ovisi i o njihovoj osnovnoj bolesti. Možemo reći prema nekakvim saznanjima da imamo nekakav podatak da čak i negdje do 20% ljudi koji u ovo vrijeme posjećuje ambulante opće medicine da imaju problema s tim takozvanim proljetnim umorom, a negdje sam naišao na podatak da neki smatraju da čak svaki drugi čovjek ima takvih nekakvih problema koje bi mogli povezati s ovim stanjem. Taj proljetni umor, kao što mu samo ime kaže, se očituje umorom, nekakvim osjećajem pospanosti, razdražljivosti, manjkom koncentracije, nekad bolovima u mišićima, nekakva depresivna raspoloženja, tjeskobna raspoloženja, osjećaj iscrpljenosti, a može čak i eskalirati pa se ljudi žale na glavobolje, vrtoglavice, poneki imaju i mučnine, kao što sam već rekao bolove u mišićima. Srčani bolesnici imaju više poteškoća u smislu aritmija, variranje krvnoga tlaka, osjećaj pospanosti, uglavnom jedno neugodno stanje.

Što mislite koji su najbolji načini da se proljetni umor spriječi odnosno olakša?

Uvijek kad govorimo o tome kako spriječiti bolest ili nekakvo bolesno stanje mi pokušavamo naći uzrok pa da onda djelujemo na uzrok. Kada govorimo o proljetnom umoru uzroci su višestruki, već sam rekao promjene su vremenskih prilika, dan je dulji, varira atmosferski tlak, temperature se mijenjaju skokovito čak i po nekoliko desetaka stupnjeva to smo svjedoci gotovo svakodnevno, više je sunčeve svjetlosti, više nas takoreći vuče da idemo van, dakle to je djelovanje atmosferskih prilika, a naročito su ugroženi meteoropati – osobe koje su sklone pojačano reagirati na promjene vremenskih prilika. Druga skupina uzroka ovakvog stanja je recimo da se smatra da je obrambena sposobnost organizma pala zbog nekoliko razloga, a najznačniji su deficiti u prehrani. Mnogi će reći da sad više ne možemo govoriti o deficitima u prehrani u vrijeme kad su nam dostupne namirnice više nego ikad u ljudskoj povijesti, ali one su nama dostupne možda više kvantitetom nego kvalitetom. Mi imamo prehranu kvantitetno bogatu, kalorijski bogatu, možda i prebogatu, ali što se tiče nutritivnih vrijednosti namirnica to nije toliko zastupljeno pa nam ipak tijekom zime zbog načina prehrane ipak nam možda više nedostaje nekakvih esencijalnih nutritivnih tvari kao što su vitamini, vitamin C, željezo, nekakve esencijalne aminokiseline, esencijalne masne kiseline tako da možemo govoriti i o nekakvim nedostacima u kvaliteti prehrane. Isto tako možemo govoriti i o fizičkoj aktivnosti, pošto se vrijeme poboljšava rade se nekakvi tradicionalni poslovi vani, evo recimo sada orezivanje voćnjaka, vinograda, čišćenje okućnica. Onda se ljudi možda naglo počinju baviti nekakvim tjelesnim aktivnostima pa onda možda malo precijene i sebe pa se onda izlažu povećanim fizičkim naporima odjednom, a ne postepeno što onda isto dovodi do određenih problema. A pošto su dani dulji, a noći su kraće, onda i zbog tog osjećaja umora govorimo i o poremećajima sna. Dosta je važna higijena sna, jer ako smo skloni recimo odrijemati u popodnevnim satima onda nam možda taj jedan sat spavanja popodne poremeti ritam spavanja. Osim toga, povećana je dnevna svjetlost, noći su kraće, dolazi do nekakvog disbalansa u lučenju hormona, recimo melatonina koji je zaslužan za spavanje, a to nam može dodatno poremetiti situaciju. Još jedna stvar koja se javlja u proljeće su alergije, priroda se budi, cvjetovi, biljke se bude i znamo da to onda prati izlučivanje peludi, a mnogi su alergični na tu pelud pa se onda javljaju razni simptomi alergija od kihanja, kašljanja, curenja nosa, svrbeži, crvenila očiju do poteškoća s disanjem, a onda to isto utječe na kvalitetu života i na kvalitetu sna, jer se alergičari teže uspavljuju, po noći se češće bude, a to onda opet dovodi do toga da se osjećaju umornima.

Koliko dugo onda taj proljetni umor potraje?

Obično se smatra da je taj proljetni umor pratioc početka proljeća, obično se javlja negdje potkraj veljače, u ožujku, travnju, a u svibnju obično to onda obično prestaje. A ima nekoliko načina kako se boriti protiv proljetnog umora. Prije svega da vodimo brigu o prehrani, ne samo o kvantiteti nego i o kvaliteti prehrane, to znači da uzimamo proizvode koji sadrže veće količine vitamina C, a to bi bili agrumi kao što su limun, naranče, grejp ili povrće poput kupusa, cvjetače, prokulice i slično povrće. Vitamin C je dobro kombinirati s namirnicama koje sadrže željezo, a to je zbog toga što se onda vitamin C bolje apsorbira u probavnom sustavu, i to je onda zeleno lisnato povrće poput kelja, špinata, blitve, zelene salate. Trebamo uzimati namirnice koje imaju niski glikemijski indeks gdje ima manje onih rafiniranih šećera koji brzo ulaze u krv, u početku nam daju više energije, ali nas kasnije čine umornima, pospanima, tromima. Dakle, trebalo bi uzimati namirnice koje imaju taj indeks nizak kao što su integralni kruh, grahorice, žitarice. Ako govorimo o higijeni sna, trebalo bi izbjegavati ovo popodnevno drijemanje odnosno popodnevni san, a ići na spavanje negdje u nekakvim pravilnim razmacima, osigurati si dovoljno vremena za san, prije spavanja izbjegavati nekakve tjelesne aktivnosti ili stresne aktivnosti. Mnogi su skloni pregledavati mobitel i računalo, a u zadnje vrijeme se dosta piše da nas ta takozvana plava svjetlost razbuđuje i da nam remeti lučenje melatonina o kojem sam već govorio. Isto tako izbjegavati konzumiranje kave ili alkohola prije spavanja da bi onda regulirali taj san. Važna je i fizička aktivnost, boravak vani. Izlaganje suncu će povećati dostupnost vitamina D, a isto tako će regulirati hormonalni ciklus koji je zaslužan za naš osjećaj umora i za taj takozvani dnevni ritam. Kad govorimo o fizičkoj aktivnosti onda je važna postupnost, da ne počnemo odmah s intenzivnim vježbanjem ili radom koji traži intenzivni angažman, nego šetnje, lagano eventualno trčanje, vožnja biciklom, boravak u prirodi. A osobe koje imaju problema s alergijom, one već znaju svoje terapije, znaju što trebaju izbjegavati. Kada se budemo pridržavali i nastojali se pridržavati svih ovih aktivnosti onda ćemo imati i manje problema s proljetnim umorom.

Tekst i foto: Katarina Bosak

top music

Domaća TOP lista 27.06.2020.

TOP MUSIC – strane – srpanj

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

Čestitke slušatelja

Vjenčanja i godišnjice braka, rođendani i imendani prigodne su u kojima svojim najmilijima možete uputiti čestitku u emisiji „Čestitke slušatelja”.
„Čestitke slušatelja” u programu Radija Našice emitiramo četvrtkom i petkom u 17, a nedjeljom u 14 sati. Cijena čestitke je 20 kuna, mladencima darujemo snimku emitiranih čestitki.
Vidi više !

POSLJEDNJE OBJAVE

Jezični savjetnik

prof. Marija Pepelko

Imate li jezičnih pitanja, možete ih postaviti putem našeg obrasca.

03.06.2020.

10.06.2020.

17.06.2020.

24.06.2020.

Logo-RN-white

Postavite upit