U Beču trenutno postoji oko 50 stalnozaposlenih i 400 dodatno obučenih djelatnika bečkih poduzeća za zbrinjavanje otpada i za održavanje gradskih vrtova koji patroliraju gradom u jasno označenim prslucima ili u civilu. U svojih 12 godina postojanja ukupno su proveli preko 83.000 službenih naloga. Pritom su samo protekle godine vodili 26.000 informativnih razgovora, podnijeli preko 700 prijava za nepropisno zbrinjavanje otpada i napisali više od 7.800 kazni. Novčane se kazne pritom kreću od 50 do 2.000 eura. Ako vas primjerice, uhvate kako iz automobila bacate opušak, naplatit će vam kaznu od 100 eura. Koliko je ova inicijativa uspješna u smislu prevencije, pokazuje brojka od 128 milijuna propisno zbrinutih opušaka u 2019. godini.
Ovaj grad, naime, ima 3.650 automata s besplatnim vrećicama za pseći izmet, 29.000 javnih kanti za smeće (od toga oko 21.600 s cijevima za opuške), 2.100 samostojećih cijevi za opuške, 455.000 spremnika za preostali i reciklažni otpad, 4.500 lokacija sa spremnicima za odvojeno sakupljanje otpada te 16 gradskih deponija. Stoga ne čudi što je Grad Beč od 2007. godine do danas, između ostalog, uspio prepoloviti količinu ilegalno zbrinutog glomaznog otpada i time dodatno doprinijeti zaštiti okoliša. (izvor:Ekovjesnik)
Kako navodi britanski The Guardian, Elizabeth Maruma Mrema, vršiteljica dužnosti izvršne tajnice Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), upozorila je svjetske čelnike da 2020. godina ne bi smjela biti još jedna godina puna konferencija i praznih obećanja, već godina u kojoj će se konačno poduzeti odlučne akcije za zaustavljanje masovnog izumiranja divljih životinja i narušavanja ekosustava koji održavaju staništa. Elizabeth Maruma Mrema je naglasila kako bi izostanak konkretnih akcija za ublažavanje klimatske krize te zaustavljanje krčenja šuma i onečišćenja plastičnim otpadom zapravo značio da je čovječanstvo odustalo od borbe za planet. Kako navodi The Guardian, Mrema je odrasla u Tanzaniji u blizini planine Kilimandžaro te je doživjela je presušivanje potoka u blizini kuće u kojoj je provela svoje djetinjstvo. To je plodan kraj s plantažama banana pretvorilo u opustošenu zemlju. Mrema je naglasila hitnost postizanja obvezujućeg međunarodnog sporazuma za zaštitu prirode, budući da nestanak koraljnih grebena, kišnih šuma i drugih ekosustava koji održavaju život može rezultirati „opustošenim svijetom“ te imati „katastrofalne posljedice“ za zajednice. Znanstvenici su upozorili da ljudsko djelovanje pokreće šesto masovno izumiranje u povijesti budući da životinje i biljke nestaju brzinama deset do nekoliko stotina puta većima nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih deset milijuna godina. „Opasnosti će biti velike“, rekla je Mrema. „Jedna od opasnosti je da nećemo slušati znanost i predočene činjenice. U tom će se slučaju nastaviti gubitak bioraznolikosti, ljudi će i dalje umirati, ubrzat će se krčenje šuma, degradacija i onečišćivanje okoliša. To će značiti da je međunarodna zajednica odustala od spašavanja planeta. Nadam se da to nitko od nas ne želi.“ (izvor:Ekovjesnik)
U sklopu međunarodne kampanje za zaštitu oceana, jedne od najvećih u povijesti Greenpeacea, Zagreb će se pridružiti globalnoj akciji koja će se ovih dana održati u dvadesetak zemalja svijeta. Tom prilikom će se sutra, 7. veljače ispred zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice, središnjem mjestu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, izložiti ledene skulpture pingvina uz obraćanje predstavnika organizacije Greenpeace. Skulpture pingvina od leda koje će biti postavljene pred važna politička sjedišta diljem svijeta, topljenjem će simbolički ukazati na sve pogubnije posljedice klimatskih promjena te važnu ulogu oceana u njihovom ublažavanju. Sav život na Zemlji ovisi o oceanima, a njima je sada potrebna naša pomoć i zaštita. Od klimatskih promjena i plastike, preko eksploatacije nafte i plina te rudarenja u morskim dubinama, do prekomjernog izlova ribe – prijetnje kojima su izložena mora i oceani svakim su danom sve veće i akutnije. Znanstvenici upozoravaju da se 30 % najvažnijih i najugroženijih oceanskih područja mora hitno zaštititi od štetnog ljudskog djelovanja. (izvor:Ekovjesnik)
Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju u ime Europske unije provodi Europski centar za vremenske prognoze srednjeg dometa, redovito objavljuje mjesečne klimatske biltene u kojima izvještava o promjenama uočenim u globalnoj temperaturi površinskog zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama. Ova služba potvrđuje da je globalno siječanj 2020. izjednačen sa siječnjem 2016. kao najtoplijim zabilježenim siječnjem. U Europi je siječanj bio 3,1°C topliji od referentnog razdoblja i 0,2°C topliji od siječnja 2007., što ga čini najtoplijim siječnjem zabilježenim u Europi. Prosječne temperature bile su posebice visoke u velikim dijelovima sjeveroistočne Europe, u nekim područjima čak i 6°C iznad prosjeka siječnja u razdoblju 1981.–2010. (izvor:Copernicus)
Foto: Radio Našice
Zelene minuta, četvrtkom u 8,30 sati
