Intervju s Margaretom Uremović glavnom sestrom Odjela za palijativnu skrb

 

U emisiji Život i zdravlje razgovarali smo s glavnom sestrom Odjela za palijativnu skrb u Općoj županijskoj bolnici Našice Margaretom Uremović.

Kakva treba biti osoba da bi radila kao medicinska sestra ili medicinski tehničar?

Još je davne 1850. godine naša začetnica modernog sestrinstva Florence Nightingale naglasila da svaka medicinska sestra mora zadovoljiti dva uvjeta, a to je dobro poznavanje zdravstvene njege, a drugi uvjet je visoka moralna zrelost. Svaka medicinska sestra dužna je primjenjivati svoje najbolje stečeno stručno znanje i vještine poštivajući načela i prava pacijenta, ali i poštivajući etička i stručna načela. Svaka medicinska sestra mora biti spremna razvijati odgovornost za cjeloživotno učenje, što znači da njezina edukacija u sestrinstvu i o sestrinstvu mora biti trajna i kontinuirana. Važno je da sestra bude emocionalno zrela i stabilna osoba kako bi se mogla nositi s ljudskom patnjom, vrlo čestim teškim hitnim stanjima i brojnim zdravstvenim problemima. Poželjno bi bilo da medicinska sestra, ali i medicinski tehničar budu vedra duha, strpljivi, brižni, osjetljivi za ljudske probleme, spremni prihvatiti odgovornost, spremni raditi samostalno ili u timu. Moraju posjedovati jako dobre komunikacijske vještine i biti izuzetno koncentrirane i savjesne osobe u svom radu.

Kako to da ste se vi odlučili biti medicinska sestra i koliko dugo već radite taj posao?

Ovaj posao radim već 28 godina i otkad znam za sebe moj san je bio postati medicinska sestra. Hvala Bogu, mogu zahvaliti roditeljima koji su mi to omogućili. Nekad je to bio moj san, a sada je to moja stvarnost i moj život i zahvalna sam na tome. Da imam mogućnost ili potrebu ponovnog biranja, mogla bih ponosno, sretno i hrabro reći želim opet biti medicinska sestra.

Što vam je najljepše u vašem zanimanju, a što najteže?

Sva težina koju medicinska sestra osjeća u svom radu se izgubi kad postigne onaj osjećaj koji se stvori pomažući čovjeku. To onda nije težina nego dar i privilegija. To je ono što nas nagrađuje u našem poslu i što nas čini ustrajnima da budemo još bolji.

Što mislite zašto se žene više odlučuju za ovo zanimanje?

U današnje vrijeme mogu primijetiti da je sve više i više medicinskih tehničara, naših kolega, u ovom poslu što mi je izuzetno drago. Prvenstveno je djelatnost medicinske sestre briga za bolesnog čovjeka pa je možda brižnost i ono sve što je prirođeno ženama kao ženama i majkama jedan od uvjeta koji utječe na to da se one češće opredjeljuju za ovaj posao.

Koliko je važan timski rad u vašem zanimanju?

Timski rad je vrlo važan i to je jedna dobrobit, jer nikad ne osjećaš usamljenost, uvijek možeš podijeliti i dobar i loš trenutak svog rada. Kad su dobri međuljudski odnosi i kad je vrlo uspješna komunikacija među članovima tima to je onda nešto vrlo lijepo i to je baš onako kako se posao u zdravstvu i treba ostvarivati.

Otkad Odjel za palijativnu skrb postoji u našoj bolnici i koje su vaše zadaće kao glavne sestre?

U Općoj županijskoj bolnici Našice palijativna skrb je u početku bila organizirana unutar internog odjela te je mogućnost smještaja palijativnog bolesnika postojala od 18. siječnja 2016. godine. Prošle godine, 2. srpnja 2018., palijativna skrb izdvaja se kao samostalna djelatnost. Kapacitet smještaja je 10 postelja. Upute o prijemu na Odjel nalaze se na službenim stranicama Opće županijske bolnice Našice, ali ja to mogu i pojednostaviti i u kratkim crtama objasniti prijem palijativnog bolesnika na Odjel. Važno je svakako priložiti medicinsku dokumentaciju bolesnika. To se može ostvariti na više načina, donijeti osobno ili putem elektronske pošte ili faksom. Medicinska dokumentacija bit će proslijeđena liječničkom timu koji donosi konačnu odluku o prijemu. Važno je da u medicinskoj dokumentaciji postoji nalaz liječnika specijalista koji preporučuje palijativnu skrb, a preporučuje ju onda kada su sve mogućnosti liječenja ostvarene kod pacijenta.

Kome je namijenjena palijativna skrb?

Palijativna skrb je aktivna skrb za pacijenta čija bolest ne reagira na postupke liječenja. Najvažnije je suzbijanje boli i drugih vrlo teških simptoma kao što su nemogućnost disanja, nemogućnost usnivanja, mučnina i povraćanje i drugi brojni simptomi koji muče palijativnog pacijenta. Namijenjena je palijativnom bolesniku i članovima njegove obitelji s ciljem očuvanja kvalitete života bolesnika i očuvanja dostojanstva čovjeka do posljednjeg dana njegovog života.

Odjel ste prilagodili kako bi članovi obitelji mogli stalno biti uz svoje bližnje?

Na palijativnom odjelu posjete su dozvoljene cijeli dan. Članovi obitelji mogu biti uz svog bližnjeg i 24 sata dnevno.

Sobe ste uredili uz pomoć volontera?

Naše bolesničke sobe oslikali su naši dragi volonteri, srednjoškolci iz Srednje škole Isidora Kršnjavoga koji volontiraju u Udruzi “Otvoreno srce” pod vodstvom profesora Anđelka Cvijetovića te volonteri Centra za lokalne inicijative i poduzetništvo Našice pod vodstvom Emilije Malovčak. Oni su zajedničkim snagama oslikali naše bolesničke sobe, ali i naš Knjižni kutak koji smo pokrenuli u suradnji s Hrvatskom narodnom knjižnicom i čitaonicom Našice. Trenutno imamo oko 200 naslova koji su ovdje kako bi bili dostupni na posudbu svim našim bolesnicima, njihovim obiteljima, ali isto tako i svim našim djelatnicima.

Odjel palijativne skrbi je prošle godine dobio nagradu za rad kao primjer dobre prakse, je li vam to poticaj za daljnji rad?

Izuzetno nam je drago što smo dobili nagradu primjera dobre prakse o implementaciji palijativne skrbi. Priznanje je dobila Opća županijska bolnica Našice. Nagrada nam je bila uručena u Zagrebu, na promociji knjige “Služiti čovjeku – putokaz humanosti i medicini” autora profesorice Marijane Braš i profesora Veljka Đorđevića koji su eminentni stručnjaci o palijativnoj skrbi u Hrvatskoj.

Jednom godišnje organizirate i Međunarodni simpozij o palijativnoj skrbi?

Vrlo smo ponosni na naš najveći edukativni projekt palijativne skrbi s međunarodnim sudjelovanjem. Ove će godine to biti četvrti po redu u organizaciji Hrvatskog udruženja medicinskih sestara podružnice Našice. Na našem trećem palijativnom simpoziju s međunarodnim sudjelovanjem bili su prisutni predstavnici iz 30 zdravstvenih ustanova, 3 sveučilišta, 2 srednje škole, 7 udruga te nekoliko suradničkih ustanova. Ovim putem se zahvaljujem na svoj podršci i pomoći našem ravnatelju Hrvoju Šimiću.

Spominjali ste suradnju s volonterima iz Udruge “Otvoreno srce”, CLIP-a, suradnju s knjižnicom, biste li spomenuli još neke suradnje?

Svakako bih spomenula suradnju s našim fratrima Franjevačkog samostana sv. Antuna Padovanskog. Gvardijan fra Zoran Bibić imenovao je fra Stjepana Hrkača za našeg bolničkog kapelana. Svake nedjelje, u poslijepodnevnim satima u Kapelici Majke Božje Lurdske, fra Stjepan predvodi svetu misu, a svake srijede od 15 sati u kapelici predvodi molitvu za bolesnike i na raspolaganju je za sve naše bolesnike, ali i djelatnike u potrebi. Također imamo suradnju s ravnateljicom Centra za socijalnu skrb Našice Mirjanom Rajković koja je imenovala socijalnu radnicu Veru Marinić za rad s palijativnim bolesnicima, a sve to radi brže i kvalitetnije suradnje.

 

 

Tekst: Katarina Bosak

Share on facebook
Facebook
Share on google
Google+
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest

Jezični savjetnik

prof. Marija Pepelko

Imate li jezičnih pitanja, možete ih postaviti putem našeg obrasca.

01.01.2020.

08.01.2020.

15.01.2020.

22.01.2020.

29.01.2020.

Logo-RN-white

Postavite upit