Poziv u Novinama hrvtsko-slavonsko-dalmatinskim
-Poziv na šumare hrvatske i slavonske!
Pozivaju se time uljudno sva p. n. gospoda šumari horvatske i slavonske zemlje na skupštinu, koja će biti na 26. prosinca (Dec.) ove godine u varmedji križevačkoj na Prečecu, da se ustanovi družtvo šumarsko kao podružnica družtva gospodarskoga horvatsko-slavonskoga. Sednica počima u 9 urah prie podne. –
Ovo je poziv objavljen u dva broja Novina hrvatsko-slavonsko-dalmatinskih (današnje Narodne novine). Bio je to br. 99 od 12. prosinca 1846. i br. 100 od 16. prosinca 1846. Poziv je to na osnivačku skupštinu Družtva gospodarskoga horv.-slav. odsěka za šumarstvo. To se smatra početkom rada današnjega Hrvatskog šumarskog društva. Na Štefanje 26. prosinca 1846. u biskupskom dobru Prečec, mjestu između Dugog Sela i Ivanić Grada, okupili su se šumari koji su osnovali Društvo.
Treće najstarije šumarsko društvo u Europi
Time je započeo 180 godina dug put trećega najstarijeg šumarskog društva u Europi. Starija su samo njemačko i švicarsko društvo. Ono danas ima više od 2.800 članova. Dok je Društvo opstajalo mijenjali su se državni okviri (šest država) i njezini nazivi (10 naziva država) u kojima je djelovalo. I samo Društvo mijenjalo je svoje nazive 13 puta.
Tijekom 180 godina djelovanja na čelu Društva su najprije zaslužnici koji su razvijali hrvatsko šumarstvo. Oni su i osnovali Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo 1876. godine. Slijedili su ih plemenitaši, šumovlasnici i veleposjednici. Zatim šumarski dužnosnici na raznim razinama državne vlasti, a ponekad i smjerni činovnici. Najčešće su za predsjednika Društva birani ugledni sveučilišni profesori Šumarskog fakulteta i uvaženi šumari praktičari.
Danas društvo vodi 41. predsjednik, ugledni znanstvenik akademik Igor Anić. U operativnom smislu Društvom su upravljali tajnici, njih 44 do sada. Bili su to također ljudi iz struke vrlo širokog profila, od činovnika do vrhunskih znanstvenika. U jubilarnu godinu društvo uvodi tajnik Oliver Vlainić, ugledni šumar praktičar, također i bivši predsjednik Društva u dva mandata.
Cilj djelovanja napredak šumarstva
Od samog nastanka Društvo se svojim djelovanjem nastojalo izboriti za probitak šumarstva i predlagalo donositeljima političkih odluka ono što je u određenom vremenu smatralo najbitnijim za šume i šumarstvo. To su bili zakonski i podzakonski propisi vezani za šumarstvo. Zatim osnutak obrazovnih, znanstvenih i profesionalnih šumarskih i drvno-tehnoloških ustanova, organizacija šumarske uprave te šumskogospodarski zahvati u redovnim i izvanrednim situacijama. Članstvo Društva uvijek su činili svi slojevi struke od operativnog preko znanstvenog do upravljačkog i nadzornog sektora.
Danas je Hrvatsko šumarsko društvo strukovna i staleška udruga šumarskih stručnjaka. Okuplja i stručnjake iz područja lovstva, prerade i uporabe drva, biotehnike, kao i drugih stručnjaka s najmanje srednjom stručnom spremom koji rade na poslovima iz svih navedenih područja. Sadašnja i buduća vremena prilika su Hrvatskom šumarskom društvu da nastavi okupljati šumarsku i drvno-tehnološku struku i znanost te svojim glasom i djelom doprinijeti prilagodbi svim izazovima koji se javljaju na državnoj i globalnoj razini.
Jedan od najstarijih ekoloških časopisa
Šumarski list ove godine diči se svojim 150. godištem neprekinutog izlaženja te je najstariji hrvatski znanstveni časopis bez prekida u stvaranju i tiskanju. U svjetskim razmjerima pripada skupini deset najstarijih šumarskih časopisa. Jedan je i od starijih ekoloških časopisa. Šumarski list od svoga prvog dana, a izašao je s nadnevkom 1. siječnja 1877., bio je kronika zbivanja u hrvatskom šumarstvu, ali i šire. Zahvaljujući plejadi vrsnih urednika časopisa, koji su nekada dolazili iz operativnog šumarstva, a kasnije uglavnom iz znanstvenog segmenta šumarstva, stvoreno je cijenjeno i prepoznatljivo glasilo.
Među urednicima posebno treba spomenuti prof. emer. Branimira Prpića koji je čak 41 godinu bio glavni urednik časopisa. Impozantna je statistika koja u 149 dosadašnjih godišta iznosi 1 128 izdanih svezaka i 86 900 stranica. Ne smije se zaboraviti ni kompletnu digitaliziranu arhivu časopisa kao i njegov otvoreni pristup s objavljivanjem na Hrčku – Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa od 2006. godine.
U obljetničkoj godini Šumarski list počinje sa svojom preobrazbom. Nakon 32 godine prepoznatljivih zelenih korica A4 formata časopis dobiva novo ruho s bijelom podlogom. Novi urednički tim čine glavna urednica prof. dr. sc. Marilena Idžojtić te tehnički i grafički urednik Branko Meštrić, dipl. ing. šum. Nakon polugodišnjeg uigravanja tijekom 2025. godine pred čitatelje i javnost izlaze s modernijim izgledom, ne samo korica nego i cijeloga knjižnog bloka. Krajem prošle godine pokrenuta je nova rubrika o iznimnim stablima naših šuma. Novih rubrika bit će i ubuduće. Naravno da je šumarska struka i znanost pozvana uključiti se svojim doprinosom u stvaranje novih sadržaja ovoga s ponosom hrvatskoga šumarskog znanstveno-stručnog i staleškog glasila.
Izvor: Hrvatsko šumarsko društvo
