Danas je održan Znanstveni sabor Slavonije i Baranje s temom Gospodarski snažna i otporna Slavonija i Baranja. Sabor je održan u organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku HAZU-a.
U radu Sabora sudjelovali su akademik HAZU-a Davor Miličić, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Marijana Petir, županica Nataša Tramišak te gospodarstvenici i znanstvenici.
Unaprjeđenje općeg stanja na istoku Hrvatske
Znanstveni sabor Slavonije i Baranje predstavlja ključnu platformu za raspravu o tome kako s regionalne i lokalne raz
ine, iz perspektive Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka, javni sektor može pokrenuti pozitivne promjene.
Glavni ciljevi usmjereni su na unaprjeđenje općeg stanja na istoku Hrvatske. Zatim na preokretanje demografskih trendova, daljnji razvoj gospodarstva te osiguravanje kvalitetne i dostupne javne usluge.
Stvaranjem takvih uvjeta, građanima se pruža visok životni standard koji ih potiče na ostanak i podizanje obitelji u regiji koja to itekako može pružiti.
– Slavonija i Baranja već danas bilježe pozitivne gospodarske trendove koji se uspješno prelijevaju na sve segmente društva. – rekla je županica Nataša Tramišak.
– Veliki val iseljavanja s kojim se regija suočavala prije deset do petnaest godina uspješno je zaustavljen. To izravno potvrđuju i službeni pokazatelji. Nekadašnja rekordna nezaposlenost koja je prelazila 21 % pala je na današnjih 7,3 %. U istom razdoblju broj zaposlenih narastao je s nekadašnjih 84.000 na preko 98.000. To znači da je u kratkom vremenu otvoreno više od 14.000 novih radnih mjesta. Da poduzetništvo snažno jača, dokazuje i podatak da je 2025. godina završena s čak 13.000 aktivnih gospodarskih subjekata, uz kontinuiran rast broja aktivnih obrta. – naglasila je županica Tramišak.
Zadržati mlade
Iako su ovi podaci značajno popravili percepciju Slavonije, Baranje i Srijema, pred regijom su i dalje izazovi. Fokus i dalje mora biti na zadržavanju mladih. Zatim na osiguravanju podrške novim obiteljima te privlačenju onih koji su u prethodnim valovima otišli.
– U tom procesu ulaganja u javnu i prometnu infrastrukturu čine važan temelj razvoja. Završetkom koridora 5C Baranja je prije godinu dana potpuno integrirana u mrežu hrvatskih i europskih autocesta, čime su otvorene nove gospodarske prilike. Uz to, projekt rekonstrukcije i dogradnje Zračne luke Osijek nalazi se u završnoj fazi. Ipak, najvažniji strateški korak za zdravstvenu sliku cijelog istoka Hrvatske izgradnja je novog Kliničkog bolničkog centra Osijek. Projekt je vrijedan više od 850 milijuna eura, postupak javne nabave za odabir izvođača radova u tijeku je zahvaljujući suradnji s Vladom Republike Hrvatske. Početak gradnje očekuje se u sljedećih godinu dana. Svi navedeni projekti zoran su primjer kako javni sektor može izravno utjecati na podizanje kvalitete života. Međutim, za postizanje maksimalnih učinaka ključna je sinergija politike, gospodarstva i znanosti. – rekla je županica Nataša Tramišak.
Važnost akademske zajednice
Upravo Znanstveni sabor naglašava važnost akademske zajednice koja svojim znanjem mora aktivno sudjelovati u kreiranju budućih mjera i strategija. Slavonija i Baranja imaju veliku perspektivu. Zajednički rad svih segmenata društva jamac je njezinog daljnjeg napretka.
Gradonačelnik Osijeka i saborski zastupnik Ivan Radić rekao je kako se Znanstveni sabor Slavonije i Baranje u Osijeku ove godine fokusira na gospodarstvo. Istaknuo je razvojne adute poput poljoprivrede, novih tehnologija i konkurentnih tvrtki.
– Grad Osijek bilježi povijesne ekonomske rezultate s gotovo 55.000 zaposlenih, padom nezaposlenosti od 53 % te 95-postotnom popunjenošću industrijske zone Nemetin. Ovi pozitivni trendovi, potaknuti poreznim rasterećenjima i ukidanjem komunalnih doprinosa, izravno utječu na demografski oporavak kroz rast broja novorođenčadi i pozitivan migracijski saldo koji uključuje i povratak obitelji iz inozemstva. – rekao je Radić.
Sveučilište s više od 100.000 diplomiranih studenata
Rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Drago Šubarić rekao je kako Sveučilište, s preko 100.000 diplomiranih studenata, predstavlja glavni pokretač gospodarskog, znanstvenog i kulturnog života cijele regije.
– U kontekstu globalnih izazova i klimatskih promjena, nedavno je otvoren Centar za vinogradarstvo u Mandićevcu. On će stručnjacima omogućiti rad na prilagodbi proizvodnje hrane novim uvjetima. Istovremeno se snažno povezuju poljoprivreda i turizam kroz zaštitu autohtonih proizvoda. To potvrđuju nedavno stjecanje zaštite za čepinski kupus te aktualni proces zaštite slavonske šunke. – dodao je Šubarić.
izvor: OBŽ
