Obilježavanje je započelo 14. svibnja 2022. godine odlukom Hrvatskog sabora na prijedlog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku.
Svrha obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o dijabetesu, poticanje preventivnih mjera. Kao i unapređenje kvalitete zdravstvene skrbi za osobe koje žive s ovom bolešću u Hrvatskoj. Dijabetes je kronična bolest kod koje dolazi do poremećaja u prijenosu glukoze iz hrane u stanice organizma. Osobe s dijabetesom ili ne proizvode dovoljno inzulina ili ga njihov organizam ne koristi na odgovarajući način. Razlikuju se tri osnovna tipa dijabetesa: tip 1, tip 2 i gestacijski dijabetes, koji se javlja tijekom trudnoće.
U Hrvatskoj registrirano 406.341 osoba sa šećernom bolesti
Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2024. bilo registrirano 406.341 osoba sa šećernom bolesti. Broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Procjenjuje se da u Hrvatskoj 28,5% osoba u dobi od 20 do 79 godina nema postavljenu dijagnozu pa je procijenjeni ukupan broj oboljelih veći od 500.000.
Povećan rizik za razvoj dijabetesa imaju osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, osobe starije od 45 godina, kao i oni koji u obitelji imaju članove oboljele od dijabetesa tipa 2. U rizičnu skupinu ubrajaju se i fizički neaktivne osobe, žene koje su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes te žene sa sindromom policističnih jajnika.
Simptomi
U početku se dijabetes ne manifestira simptomima i može dugo ostati neprepoznat. Zato je važno redovito kontrolirati razinu šećera u krvi. Povišena razina šećera u krvi nakon nekog vremena može dovesti do pojave simptoma poput učestalog mokrenja, izražene žeđi, pojačane gladi, gubitka tjelesne mase, povraćanja i boli u trbuhu, trnaca u rukama ili stopalima, zamagljenog vida, učestalih infekcija i rana koje sporo zarastaju.
Dugotrajno povišene razine šećera u krvi mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme pri čemu dolazi do oštećenja krvnih žila i živaca. Mogu nastati ozbiljne komplikacije poput bolesti krvožilnog sustava (srčani ili moždani udar), bolesti bubrega, oštećenja krvnih žila oka i gubitka vida.
Temeljni principi liječenja dijabetesa uključuju edukaciju o bolesti i samokontrolu, uravnoteženu prehranu te redovitu tjelesnu aktivnost. Kod približno 50 % oboljelih ove su mjere dovoljne za održavanje bolesti pod kontrolom. Za oko 25 % ipak će trebati liječenje tabletama, a nešto manje od 25 % liječenje inzulinom.
Izvor: HZJZ
