Prva zastava bila je sastavljena od hrvatskih crveno-bijelih i slavonskih plavo-bijelih boja.
Na današnji dan prije 172 godine, 1848. godine prvi put se službeno zavijorila hrvatska trobojnica. Bila je to zastava bana Josipa pl. Jelačića koja se zavijorila povodom njegova imenovanja na mjesto bana 5. lipnja 1848. Zastava je bila sastavljena od crveno-bijele zastave Hrvatske i bijelo-plave zastave Slavonije, a u sredini je bio grb Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s kraljevskom krunom.
Banske zastave obično bile crvene i na jednoj su strani imale državni grb, a na drugoj obiteljski grb bana. Zastava je bila zabranjena tijekom Bachovog apsolutizma, ali opet je u upotrebi od 1860., a Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. i službeno je potvrđena. Nakon nagodbe u službenoj uporabi u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, koja se još nazivala i Trojedno kraljevstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, bio je grb sastavljen od grbova ovih kraljevstava okrunjen Krunom sv. Stjepana.
Nova zastava Republike Hrvatske prvi je put službeno istaknuta 30. svibnja 1990. na trgu bana Jelačića
Kao hrvatska zastava koristila se i trobojnica bez grba, posebno nakon 1918. kad Hrvatska gubi državnost pa tako i svoju službenu zastavu. Tada u povijest odlazi i grb Trojedne kraljevine pa se kao jedinstveni simbol hrvatskog političkog i nacionalnog identiteta učvrstio grb sa šahovskim poljem koji je 1939. postao grb Banovine Hrvatske. Iako je za vrijeme Banovine Hrvatske većina zastava imala grb, koristila se i obična hrvatska trobojnica, bez grba.
Službena zastava Hrvatske u sklopu Federativne Republike Jugoslavije bila je trobojnica s petokrakom u sredini. Od osamostaljenja 1990. godine, Hrvatska je vratila staru trobojnicu sa šahovnicom od 25 crvenih i bijelih polja. Nova zastava Republike Hrvatske prvi je put službeno istaknuta 30. svibnja 1990. na trgu bana Jelačića, a od 21. prosinca imamo zastavu kakva je i danas – s grbom i krunom na njemu oblikovanom od povijesnih grbova hrvatskih zemalja.
Redakcijski tekst
