Danas je Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, spomendan Republike Hrvatske koji je Hrvatski sabor nedavno službeno proglasio na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu. Proglašenje tog dana inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora. Povodom obilježavanja Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva 22. veljače, učenici Srednje škole Isidora Kršnjavog Našice napravili su prigodan plakat. Među trima pismima kojima su se u povijesti Hrvati koristili (latinica, ćirilica, glagoljica) posebno mjesto zauzima glagoljica, prvo hrvatsko i slavensko pismo. Glagoljica je nastala u drugoj polovici 9. stoljeća od glagola glagolati što znači govoriti, a za njezina autora uzima se sv. Konstantin Ćiril, Grk iz Soluna. Najstariji oblik glagoljice je obla, dok se kasniji oblik koji je bio u uporabi samo u Hrvatskoj naziva uglata ili hrvatska glagoljica. Hrvati su se glagoljicom koristili 11 stoljeća, a i danas je dio kulturnog identiteta Hrvatske.
Izvori : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i SŠIK
