Broj smrtnih slučajeva u cestovnom prometu u Europskoj uniji pao je prošle godine u odnosu na 2024. za tri posto. No, većina država članica, među njima i Hrvatska, još nije na putu ostvarenja cilja da se prepolovi broj poginulih i teško ozlijeđenih do 2030. godine.
Smanjenje broja poginulih na europskim cestama
Po preliminarnim podacima koje je jučer objavila Komisija, prošle godine na europskim cestama život je izgubilo 19.400 osoba. To je za tri posto manje u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom na povećanje broja vozila i prijeđenih kilometara to je značajno postignuće, navodi Komisija.
Svaka peta osoba teško ozlijeđena
Procjenjuje se da je na svaki smrtni slučaj pet osoba teško ozlijeđeno. To znači da oko 100.000 ljudi diljem EU svake godine zadobije teške ozljede u prometnim nesrećama.
Hrvatska bilježi povećanje smrtnih ishoda
Napredak u sigurnosti na cestama uvelike varira od države do države. Između 2024. i 2025. godine zabilježeni su značajni padovi u Estoniji (-38 posto) i Grčkoj (-22posto).
Na temelju ovih preliminarnih, a ponekad i djelomičnih podataka, Belgija, Bugarska, Danska, Poljska i Rumunjska trenutačno su na putu da ostvare cilj smanjenja broja smrtnih slučajeva u prometu za 50 posto do 2030. godine.
U Hrvatskoj je broj smrtnih slučajeva povećan sa 62 na milijun stanovnika 2024. godine na 67 prošle godine.
Najveću stopu smrtnosti ima Rumunjska
Unatoč ovom napretku, Rumunjska i dalje ima jednu od najviših stopa smrtnosti u EU (68 na milijun stanovnika). Slijede ju Bugarska (71) i Hrvatska (67).
S druge strane, Švedska i Danska imale su najsigurnije ceste u 2025. godini, kao i prethodnih godina. Stopa smrtnosti u tim državama bila je od 20 odnosno 23 smrtna slučaja na milijun stanovnika.
Najopasnije ceste u ruralnim područjima
Dostupni podaci za 2024. godinu pokazuju da su ruralne ceste i dalje najopasnije, s 53 posto smrtnih slučajeva u cestovnom prometu, u usporedbi s 38 posto u urbanim područjima i 8 posto na autocestama.
U urbanim područjima, ranjivi sudionici u prometu (pješaci, biciklisti i korisnici motornih dvokotača i uređaja za osobnu mobilnost) predstavljaju 70 posto ukupnog broja smrtnih slučajeva u prometu.
Smrtni slučajevi u urbanim područjima događaju se u velikoj mjeri kada u nesreći sudjeluju automobili i kamioni.
Češće ginu muškarci
Na europskim cestama puno više ginu muškarci (77 posto) od žena (23 posto). Sve veću zabrinutost izaziva podatak o nerazmjernom visokom udjelu mladih između 18 i 24 godine te osoba starijih od 65 koji gube život u prometnim nesrećama. To se posebno odnosi na pješake i bicikliste.
Najveći postotak poginuli su putnici u osobnim automobilima
Vozači i putnici u automobilima predstavljali su 44 posto svih smrtnih slučajeva, dok su korisnici motornih dvokotača (motocikli i mopedi) činili 21 posto, pješaci 18 posto, a biciklisti 9 posto.
Iako uređaji za osobnu mobilnost čine samo 1 posto od ukupnog broja, broj smrtnih slučajeva koji uključuju takve uređaje (uglavnom električne skutere) značajno se povećao između 2021. i 2024. godine.
Cilj je smanjenje smrtnosti u prometu do 2030. godine
EU je 2018. godine postavio cilj da se broj smrtnih slučajeva i teških ozljeda u prometu smanji za 50 posto do 2030. godine, a do 2050. da se svede na nulu.
Komisija je ove godine ocijenila da trenutačni tempo smanjenja broj smrtnih slučajeva nije dovoljan za postizanje zacrtanog cilja.
HINA /foto: ilustracija/ Roberta Mlinarić
