Danas je u katoličkoj Crkvi svetkovina sv. Franje Asiškog, utemeljitelja triju redova: franjevačkog reda, reda sestara klarisa koje se tako nazivaju prema sv.Klari, prvoj redovnici ovoga reda, te treći red u kojemu su okupljeni muškarci i žene – trećoredci.
Sv. Franjo Asiški rodio se početkom 1182. godine u Asizu. Papa Grgur IX. već dvije godine nakon Franjine smrti proglasio ga je svetim. Isti je Papa odredio da se njemu u čast, pokraj Asiza podigne dvostruka veličanstvena bazilika.
Brzo širenje reda
Franjevački red brzo se proširio Europom. Na području Hrvatske još za Franjina života njegovi sljedbenici dolaze na područje današnje Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda u koju danas pripada i našička župa.
U župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog vjernici su se za današnji blagdan pripremali trodnevnicom, a sinoć je bio i obred preminuća sv. Franje.
Franjevci u Našice dolaze u drugoj polovici 13. stoljeća
Franjevci u Abine Našice dolaze između 1275. i 1285. godine. Pripadali su Zagrebačkoj kustodiji i Ugarskoj provinciji sv. Marije. Najprije je to bila mala postojbina da bi u 14. stoljeću prerasla u samostan u kojem su se održavali i provincijski kapituli (1321.).
U srednjem vijeku franjevci su organizirali rad škole za duhovnu i svjetovnu mladež.
Tijekom 18. stoljeća smanjen je broj župa kojima su franjevci upravljali. Godine 1785.samostanska je crkva proglašena župnom, a već 1789. godine, kraljevskim dekretom, našički samostan postaje javnim bogoštovnim objektom.
U 19. st. franjevački samostan više u svojoj sredini nema školstvo, ali je zato osnivač raznih vjerskih bratovština i organizacija s ciljem očuvanja nacionalne svijesti. Franjevci su bili jedini nosioci duhovnih, društvenih i kulturnih događanja sve do 20. stoljeća kada uz njih građanstvo postupno preuzima tu ulogu.
Pred 2. svjetski rat franjevci organiziraju mnoge katoličke bratovštine i akcije, a u ratu su oštećeni i samostan i crkva, koja je 1963. godine obnovljena.
Redakcijski tekst /Župa sv. Antuna Padovanskog – povijest/ foto: ilustracija
