Posljednjeg dana zasjedanja Parlamentarna skupština OESS-a usvojila je Birminghamsku deklaraciju i izabrala vodstvo za narednu godinu. Margareta Cederfelt (Švedska) ponovno je izabrana za predsjednicu zajedno s potpredsjednicima i dužnosnicima odbora. Za potpredsjednike su izabrani Irene Charalambides (Cipar), Mark Pritchard (Ujedinjeno Kraljevstvo), Pere Joan Pons (Španjolska) i Michael Georg Link (Njemačka).
Birminghamska deklaracija, usvojena uz ogromnu podršku, uglavnom se fokusira na ruski rat u Ukrajini, osuđujući invaziju kao “grubo kršenje temelja međunarodnog prava”. Izražavajući duboko žaljenje zbog razaranja i gubitka života u Ukrajini, Deklaracija također izražava zabrinutost da je rat značajno utjecao na stabilnost, povezanost i prosperitet u cijeloj regiji OESS-a te poziva vlade „da razmotre učinkovite i dobro koordinirane akcije na područjima gospodarstva i okoliša koje trebaju biti usmjerene na ublažavanje utjecaja sukoba i obnovu međunarodnog mira i sigurnosti.” Deklaracija pokriva mnoga druga važna pitanja, uključujući gospodarski oporavak uzrokovan COVID-19, migraciju i raseljavanje, situaciju u Afganistanu, trgovinu ljudima u globaliziranom gospodarstvu, kibernetičku sigurnost i kibernetički kriminal, nuklearnu sigurnost i zabranu nuklearnog oružja, onečišćenje i klimatske promjene, neovisnost civilnog društva, slobode medija i borbe protiv dezinformacija. Uz tri opće rezolucije Glavnih odbora, Skupština je usvojila deset dodatnih točaka, koje pokrivaju pitanja kao što su Arktička regija, borba protiv nasilja nad novinarkama i političarkama, osiguranje sigurnosti novinara u zonama sukoba, provedba ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, potpora žrtvama terorizma, ubrzanje prijelaza na zelenu energiju i promicanje učinkovitog angažmana mladih prema uključivim i demokratskim društvima.
Jučer su Glavni odbori PS OESS-a izabrali vodstvo za narednu godinu. Bernardić je sudjelovao na Glavnom odboru za politička pitanja i sigurnost koji je izabrao ponovo Richarda Hudsona (Sjedinjene Države) za predsjednika, Costela Neculaia Dunava (Rumunjska) za potpredsjednika, a Laurynasa Kasciunasa (Litva) za izvjestitelja.
Šimić je sudjelovao na Glavnom odboru za ekonomska pitanja, znanost, tehnologiju i okoliš gdje je izabran Azay Guliyev (Azerbajdžan) za predsjednika, a Artur Gerasymov (Ukrajina) i i Gudrun Kugler (Austrija) ponovno su izabrani za potpredsjednika, odnosno izvjestiteljicu.
Tijekom godišnjeg zasjedanja Bernardić i Šimić sudjelovali su na brojnim popratnim događajima i sastancima ad hoc odbora koji su pokrivali pitanja poput migracija, borbe protiv terorizma, sprječavanja ratnih zločina, prosvjeda i represije u Rusiji i Bjelorusiji, sigurnosti novinarki i mladih u zonama sukoba te parlamentarnog integriteta.
Hrvoje Šimić je održao bilateralne sastanke s predsjednicom Skupštine i voditeljicom Švedske delegacije Margaretom Cederfelt, novoizabranim predsjednikom Drugog odbora, Azayom Gulyjevim i Ukrajinskom delegacijom. Na sastancima su razmatrana pitanja iz područja interesa PS OESS-a te mogućnostima zajedničkog doprinosa njihovom rješavanju kao i međusobnoj suradnji izaslanstava. Šimić je upoznao kolege parlamentarce s pozitivnim rezultatima Hrvatske u borbi s pandemijom COVID-19. Na sastancima je istaknuo aktivnosti u očuvanju funkcioniranja gospodarskog sektora i turizma a posebno detaljno opisao je angažman Vlade i Ministarstva na području zdravstva te rad Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku za vrijeme pandemije. Sukladno njihovom velikom interesu sugovornike je upoznao s modelom rada Hrvatskoga sabora za vrijeme epidemioloških ograničenja. Šimić je tijekom sastanka s Ukrajinskom delegacijom izrazio potpunu podršku Ukrajini u borbi za mir, suverenitet i integritet. Iskazao je kolegijalnu ljudsku podršku i istinsko razumijevanje kolegicama i kolegama parlamentarcima na putu borbe za mir u svojoj domovini. Članice i članovi Ukrajinske delegacije izrazili su zahvalnost hrvatskim parlamentarcima u Skupštini zbog podrške kako na izborima, tako i sudjelovanju na svim tematskim sastancima tijekom ugroze i rata te na tekućem zasjedanju. Također su zahvalni za pomoć Republike Hrvatske na svim razinama te na prihvatu 25000 njihovih državljana.
izvor: Hrvatski sabor
