Hrvatska udruga poslodavaca smatra da je Hrvatskoj nužna reforma sustava bolovanja. Ono predstavlja značajno opterećenje za poslodavce te je izvor neefikasnosti tržišta rada, pa predlažu nekoliko mjera, među kojima je skraćivanje trajanja bolovanja na teret poslodavca s 42 na sedam dana.
HUP predlaže uvođenje tzv. “waiting days”
HUP predlaže uvođenje tzv. “waiting days” za kratke izostanke s radnog mjesta, financijsko destimuliranje neopravdanih bolovanja te jačanje kontrola.
Te mjere ne bi smanjile razinu socijalne i zdravstvene zaštite, već pridonijele uspostavi pravednijeg i održivijeg sustava. Smanjila bi se razina medicinski neopravdanih bolovanja, rasteretio trošak rada i povećala produktivnost poduzeća i državnih institucija.
Ističe kako poslodavci
- uplaćuju zdravstveni doprinos od 16,5 posto na bruto plaću,
- snose trošak naknade za prvih 42 dana bolovanja i pokrivaju trošak zamjene odsutnih radnika ili pad produktivnosti, čime nastaje trostruko financijsko opterećenje koje smanjuje konkurentnost gospodarstva.
Predlažu uvođenje tzv. “waiting days”, odnosno uvođenje dva do tri dana godišnje za kratke izostanke bez naknade. Ne bi bili na teret poslodavcu ni HZZO-u. Predlažu i financijsko destimuliranje neopravdanih bolovanja kroz nižu naknadu od četvrtog do sedmog dana, uključujući smanjenje minimalne naknade na 50 posto plaće za dane provedene na bolovanju.
HUP se zalaže za porezno izjednačavanje naknade koju isplaćuje poslodavac i HZZO. Zatim za jačanje i ubrzanje kontrola po uzoru na zemlje koje primjenjuju institut liječnika-inspektora.
Hrvatska je, kažu, među državama EU s najduljim pravom trajanja bolovanja na teret poslodavca (42 dana), uz naknadu od 70 do 100 posto bruto plaće. U regiji srednje i istočne Europe to je oko 15 dana, pri čemu medijalna naknada u EU iznosi oko 70 posto bruto plaće, a u CEE regiji ponegdje i niže.
izvor: HINA
