Poput proizvođača pršuta, kulena ili mlinaca i proizvođači kristala, drvenih igrački, čipke, licitara moći će dobiti europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Time će jamčiti potrošačima da kupuju kvalitetan i autentičan proizvod.
Od 1. prosinca na snagu je stupila Uredba (EU) 2023/2411. To je novi sustav oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode. Njihovim proizvođačima omogućuje da budu priznati i zaštićeni u 27 država članica EU.
Samoborski kristal, tradicionalni nakit iz dalmatinskih gradova, drvene igračke, tako bi se mogli naći u biranom društvu češkog kristala, porculana iz Limogesa, mramora iz Carrare.
Hrvatska je zemlja s bogatom tradicijom obrtništva. Za očekivati je da će u zaštiti njegovih proizvoda biti uspješna kao što je bila u zaštiti poljoprivrednih i prehrambenih. Pedesetak je takvih proizvoda čiji je naziv u EU registriran kao zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijalitet.
Kamen, čipka, kristal, drvene igračke, licitari
Kao potencijalne obrtničke proizvode pogodne za zaštitu, Hrvatska obrtnička komora vidi npr. benkovački ili brački kamen, hvarsku čipku od agave, pašku, lepoglavsku, svetomarsku i primoštensku čipku, samoborski kristal, šestinski kišobran. Tu su također i tradicionalne drvene igračke Hrvatskog Zagorja, licitari, betinska gajeta i tradicionalni nakit iz različitih priobalnih gradova.
Upravo na takve proizvode, one koji u sebi nose kulturu mjesta u kojem su nastali, tradiciju i posebnost izrade, ‘cilja’ europska Uredba. Ona po prvi put uspostavlja jedinstveni sustav zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode u EU. Za tu provedbu je Hrvatska donijela odgovarajući zakon.
Nacionalna i europska faza zaštite
Sustav zaštite ima dvije faze – nacionalnu i europsku. U njima glavne uloge imaju nacionalni i Ured EU za intelektualno vlasništvo.
Za nacionalnu fazu u Hrvatskoj je nadležan Državni zavod za intelektualno vlasništvo. On će komunicirati s Uredom EU koji će donositi konačnu odluku o registraciji.
Postupak za zaštitu pokreće se podnošenjem zahtjeva za registraciju Zavodu. Način podnošenja, sadržaj zahtjeva i prilozi koji ga moraju pratiti pobliže će propisati pravilnik koji donosi glavni ravnatelj Zavoda. Pravilnik je u javnom savjetovanju do konca prosinca.
Važnu ulogu imat će i Carinska uprava koja će nadzirati korištenje zaštićenih oznaka na tržištu i sprječavati krivotvorine.
Obrtnici slabo informirani o novoj prilici
Hrvatska je imala sličan sustav, ali samo na nacionalnoj razini. Prije 22 godine zakonom je postavila okvir za zaštitu svojih autentičnih proizvoda, no učinak je bio skroman. Imamo samo četiri registrirane oznake: paška, lepoglavska, svetomarska i primoštenska čipka.
Stvari bi se sada trebale promijeniti. No da bi se to dogodilo trebat će uložiti dodatni napor da hrvatski obrtnici osvijeste da njihovi proizvodi mogu dobiti europsku oznaku i time prepoznatljivost na razini EU.
Desetak obrtnika s kojima smo razgovarali mahom ne znaju za tu novu mogućnost. Među njima je i Đurđica Slamek, načelnica međimurske općine Sveta Marija. Vlasnica je prava na svetomarsku čipku, koja oznaku izvornosti nosi od 2010. godine.
–Zanimat ću se o čemu se radi. – kaže Slamek sklona da se pokrene postupak za zaštitu oznake te čipke koja spada među jednostavnije čipke. Drugačijom od ostalih čini je izrada jednom neprekinutom niti.
Zahvaljujući dobivenoj oznaci izvornosti, očuvali su umijeće izrade te čipke koja je gotovo nestala. Stali su na kraj pojedincima koji su je htjeli preimenovati, spriječili su moguće krivotvorine.
Postupak zaštite nije bio ni jeftin, ni jednostavan. Morali su angažirati osobu koja je odradila taj posao. No pomagala je cijela zajednica, jer trebalo je naći izvore, pisane i materijalne tragove.
Licitari, šareno ukrašeni kolačići u obliku srca, s dugom tradicijom izrade na sjeveru Hrvatske, također su na popisu potencijalnih proizvoda za zaštitu. No, hoće li se u to upustiti Valentina Gladović Nedić, vlasnica Svjećarsko-medičarskog obrta Slavica iz Klenovnika u Varaždinskoj županiji, jednog od 24 obiteljska obrta koji posjeduju UNESCO-vu povelju nematerijalnog dobra, ovisi o niz faktora.
Licitara je relativno malo, posebno onih koji su obiteljski vezani za taj posao, kaže Valentina. Njena je obitelj u tom poslu više od 80 godina.
Razgovor s obitelji prethodit će bilo kakvoj odluci, naglašava, svjesna da bi bez udruživanja, proizvođači licitara teško uspjeli u dobivanju europske oznake.
Komora: Slijede besplatni webinari za obrtnike
Prepoznajući nove mogućnosti koje oznake zemljopisnog podrijetla otvaraju za obrtnike, Državni zavod za intelektualno vlasništvo u suradnji s Europskom komisijom i Uredom EU za intelektualno vlasništvo u travnju je u HOK-u organizirao konferenciju na tu temu.
Iz Komore najavljuju da će u suradnji sa Zavodom nastaviti informirati proizvođače o postupku registracije. Također bit će im na raspolaganju da što lakše prođu kroz postupak i dođu do znaka zemljopisnog podrijetla.
U narednim tjednima u planu je organizacija besplatnog webinara za obrtnike. Poziv će biti poslan putem internog sustava komunikacije na njihove email adrese. Također će biti poslana i snimka održanog webinara. Online edukacije će se ponavljati po potrebi i sukladno interesu. Savjetodavna služba HOK-a je kontinuirano na raspolaganju obrtnicima za ova i sva druga pitanja.
Složeni put do zaštite
Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula je zaštitu hrvatskih autohtonih prehrambenih proizvoda stavio u fokus svojih aktivnosti u Europskom parlamentu.
-Standardi sigurnosti i kvalitete hrane već su dobro utemeljeni i strogo regulirani. No i ovdje će biti potrebno precizno definirati razine razlikovnosti i kriterije koji će doista odražavati kvalitetu proizvoda. – najavio je Picula u izjavi za Hinu.
–Na razini Europske unije u završnoj fazi Europska komisija ocjenjuje ispunjava li proizvod sve tehničke uvjete. Taj je korak ujedno mogućnost da drugi proizvođači ulože prigovor, smatraju li da se zadire u već postojeće, zaštićene oznake. – napominje.
U nastojanjima da osigura zaštitu za hrvatske proizvode Picula se susretao i s otporima iz zemalja koje su te proizvode vidjele kao konkurenciju ili kopiju svojih. Primjerice, to je bio slučaj u korištenja naziva prošek za desertno dalmatinsko vino što Italija nastoji zabraniti zbog sličnosti s nazivom “prosecco”.
HINA /foto: au /Sunčana sikirevačka čipka
