Hrvatski dan moždanog udara obilježava se na današnji datum – 21. lipnja. Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:
• Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
• Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
• Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
• Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
• Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem
Čimbenici rizika za moždani udar
Čimbenici rizika na koje možemo utjecati (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti): pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca…
Čimbenici na koje ne možemo utjecati: životna dob, spol, obiteljska sklonost.
U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12.000 -13.000 osoba zbog moždanog udara.
Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje. Svaka četvrta odrasla osoba doživjet će moždani udar te je on vodeći uzrok smrti i dizabiliteta diljem svijeta. Međutim, gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti mjerama prevencije.
izvor: HZJZ
