Održan panel “Turizam i lokalni proizvodi”

 

U Muzeju okusa u Osijeku jučer je održan panel pod nazivom “Turizam i lokalni proizvodi” u kojem su Istra i Slavonija ispreplele svoju gastro i eno ponudu, ali i znanja i iskustva o hrani, vinu i turizmu. Sudionici panela razgovarali su o značaju i ulozi enogastronomske tradicijske baštine u suvremenoj turističkoj ponudi kao i o ulozi autohtonih, lokalnih proizvoda u formiranju kvalitetne i jedinstvene turističke ponude.

Prednost Slavonije leži u autohtonim, starim jelima koja su se nekada davno pripremala isključivo od namirnica sa slavonskih i baranjskih polja. Dio tradicijskih i gotovo zaboravljenih recepata naših baka, kaže Tomica Đukić, glavni kuhar Hotela Osijek i kuhar Hrvatske nogometne reprezentacije, zapisao je dok je obilazio brojna seoska domaćinstva Osječko-baranjske županije.

Povezivanje Istre i Slavonije, kažu gosti iz Istre, ostvarivo je na više načina. Slavonci su i dobri radnici i gosti, a ljeti im je upravo Istra jedna od zanimljivijih turističkih destinacija. Osnaživanjem turističkih kapaciteta Slavonije i Baranje te organizacijom upravo ovakvih panel rasprava i prezentacija cilj nam je učiniti Slavoniju vidljivijom i što poželjnijom kontinentalnom destinacijom za goste iz Istre – zaključuju Istrani.

– Nema pršutara u Istri koji ne koristi sirovinu iz Slavonije, a najviše iz Osječko-baranjske županije. Pokrenuli smo sajam i omogućili da slavonski proizvođači dolaze u Istru. Jedan je proizvođač lani prodao cijeli kombi kulena, njih 300-tinjak, u manje od dva dana – ispričao je Mario Bratulić, načelnik općine Sv. Petar u Šumi i utemeljitelj sajma „S klobasicom u EU“.

Istra se turistički počela razvijati prije gotovo četvrt stoljeća, danas su vrhunska destinacija za turiste diljem Europe. U Slavoniji se turistička ponuda razvija tek posljednjih godina, no potencijali koje ima pet slavonskih županija puno su veći od onih s kojima su svoju turističku priču započeli Istrani. Poljoprivredna proizvodnja, OPG-ovi i ekološki uzgojena hrana temelj su za kvalitetnu turističku ponudu kontinenta. Slavoniji je to prednost, Istri nedostatak. Upravo se zato Istrani okreću prema ekološkom uzgoju jer im nedostaje poljoprivrednih površina.

Osječko-baranjska županija pod ekološkom proizvodnjom ima oko 25 % poljoprivrednih površina što ju čini predvodnicom ekološke proizvodnje u Hrvatskoj. Razvoj poljoprivredne infrastrukture omogućit će još intenzivniju proizvodnju kako bi uspješno pratila rast i smještajnih kapaciteta i broja gostiju koji se posljednjih godina događa u Slavoniji.

– Uz dobru hranu i gostoprimstvo Slavonija se prometnula u ozbiljnu enološku destinaciju što je vidljivo prema povećanom broju gostiju te povećanju broja vinarija i vinskih manifestacija – istaknula je Ivana Jurić, direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.

Viziju razvoja turističke ponude kroz autohtonu gastronomiju i enologiju, ali i druge turističke posebnosti našeg kraja poput Kopačkog rita, vjerskog, kulturnog, lječilišnog, lovnog i ribolovnog turizma Osječko-baranjska županija provodi kroz Upravni odjel za kontinentalni turizam i aktivnosti županijske turističke zajednice. Vlada RH također kroz Projekt Slavonija stavlja naglasak na razvoj kontinentalnog turizma što čini dodatni „vjetar u leđa“.

– Slavonija je geografski izvrsno smještena i prometno povezana. U Osijek možete doći rijekom, cestom, željeznicom i zrakom. Obnova i izgradnja svih prometnih pravaca su investicije koje dolaze s nacionalne razine i tu se vide značajni pomaci. HŽ je najavio modernizaciju željezničkih pravaca prema Slavoniji, nastavlja se izgradnja Koridora 5C u punom profilu, država će uložiti značajnija sredstva u Zračnu luku Osijek – rekao je župan Anušić te dodao kako sinergijskim radom državne, lokalne i regionalne vlasti te OPG-ova i djelatnika u turizmu na području Slavonije i Branje, kao i uvažavajući iskustva kolega iz Istre, Slavoniju možemo učiniti poželjnom kontinentalnom destinacijom.

Na panelu je naglasak stavljen i na istarski primjer zaštite autohtonih pasmina poput ovce, koze i istarskog goveda s ciljem očuvanja zavičajnog identiteta, za što potencijali postoje i u Slavoniji. Poticanjem proizvodnje autohtonih pasmina daje se dodatna vrijednosti regiji kao turističkom proizvodu.
Nakon panela održana je Gourmet večera gdje su u nekoliko sljedova istarski i slavonski kuhari sljubljivali vino i delicije dvaju regija.

 

Izvor: OBŽ

Share on facebook
Facebook
Share on google
Google+
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest