Gotovo 3,8 milijardi ljudi moglo bi se do 2050. godine suočavati s ekstremnim vrućinama. Dok će tropske zemlje snositi najveći teret, i hladnije regije morat će se prilagoditi, upozorili su jučer znanstvenici.
Potražnja za hlađenjem “drastično” će se povećati u golemim zemljama poput Brazila, Indonezije i Nigerije, gdje stotine milijuna ljudi nemaju klima uređaje ni druga sredstva za borbu protiv vrućine.
No čak i umjereno jačanje toplijih dana moglo bi imati “ozbiljan utjecaj” na zemlje koje nisu navikle na takve uvjete poput Kanade, Rusije i Finske, rekli su znanstvenici sa Sveučilišta u Oxfordu.
Različiti scenariji globalnog zatopljenja
U novoj studiji proučavali su različite scenarije globalnog zatopljenja. Htjeli su predvidjeti koliko često bi ljudi u budućnosti mogli doživjeti temperature koje se smatraju neugodno visokima ili niskima.
Otkrili su “da se predviđa da će se broj stanovnika koji doživljava ekstremne vrućine gotovo udvostručiti” do 2050. godine ako prosječne globalne temperature porastu za 2 °C u odnosu na one iz predindustrijskog doba.
Utjecaj bi se mogao osjetiti već ovog desetljeća
No, većina utjecaja osjetila bi se još ovog desetljeća kako se svijet ubrzano približava granici od 1,5 °C, rekao je glavni autor studije Jesus Lizana.
„Nova infrastruktura, poput održive klimatizacije ili pasivnog hlađenja, mora se izgraditi u sljedećih nekoliko godina kako bismo se pobrinuli da se ljudi mogu nositi s opasnom vrućinom.“
Dugotrajna izloženost ekstremnim vrućinama može nadvladati mogućnosti prirodnih sustava hlađenja tijela. Pri tome se javljaju problemi od vrtoglavice i glavobolje do zatajenja organa i smrti.
Zanemarivanje upozorenja odnosi živote
Studija, objavljena u časopisu Nature Sustainability, predviđa da bi 3,79 milijardi ljudi diljem svijeta moglo biti izloženo ekstremnim vrućinama do sredine stoljeća. To bi „drastično“ povećalo potražnju za energijom za hlađenje u zemljama u razvoju. U tim zemljama bi se osjetile najteže zdravstvene posljedice. Indija, Filipini i Bangladeš bili bi među najpogođenijim populacijama.
Najznačajnija promjena u “danima hlađenja”, tj. temperaturama dovoljno visokim da zahtijevaju hlađenje, predviđena je u tropskim ili ekvatorijalnim zemljama.
Srednjoafrička Republika, Nigerija, Južni Sudan, Laos i Brazil zabilježili su najveći porast opasno visokih temperatura.
Međutim, čak bi se i umjeren porast toplijih temperatura jače osjetio u zemljama koje nisu dizajnirane da izdrže toplinu, kažu autori.
„Bogatije zemlje ne smiju sjediti prekriženih ruku i uzdati se da će biti u redu. Uglavnom su opasno nespremne na vrućine koje dolaze u sljedećih nekoliko godina“, zabrinut je autor studije.
Izvor: HINA/Foto: AI
