Svim našim posjetiteljima vjernicima želimo sretan i blagoslovljen Uskrs.
Danas je Uskrs, najveći kršćanski blagdan; blagdan života, nade, mira, oprosta i ohrabrenja. Uskrs svjedoči o Kristovu uskrsnuću, treći dan, nakon što je raspet na križ. Argumenti se uskrsnuća zasnivaju na izjavama više svjedoka i zapisima evanđelista. Težina se očituje u činjenici da svjedoci i učenici nisu vjerovali kako je to moguće, nisu očekivali da će Isusov život skončati na takav način, te su bili sumnjičavi, prestrašeni u nevjerici ne samo do, nego i nakon uskrsnuća. Navedeno govori o tomu kako nisu izmisli događaj, koliko god izgledao nevjerojatan, nego ima utemeljenost u zbilji.
U Svetom pismu, koje je Božja objava i povijesni dokument, pronalazimo četiri temeljna zapisa o uskrsnuću Gospodina Isusa Krista: Mt 28,1-15; Mk 16,1-13; Lk 24,1-49; Iv 20,1-23.
Promatrajući zapise o Kristovom uskrsnuću treba uočiti sljedeće, svaki od evanđelista iz svog ugla opisuje događaj. Niti jedan od njih nije svjedočio samom uskrsnuću, niti jedan od njih nije bio kod groba, osim Ivana i Petra. Zapisi su temeljeni na izjavama svjedoka ili onih koji su razgovarali s njima. Svaki od pisaca je istražio događaje i informacije, a oni su zapisani godinama nakon što se uskrsnuće zbilo. Svaki iz svog ugla opisuje događaj te donosi detalje i pojedinosti. Zapisi se u bitnim postavkama slažu, ali svaki iznosi pojedinosti koje drugi ne. To je razumljivo jer dvije osobe ne mogu u potpunosti opisati događaj istim riječima. Treba naglasiti kako zapise ne treba, nužno, razumjeti kronološki, već kao opise događaja u kojima sljedeća rečenica ne mora biti nužno poslije. Kada se svi zapisi ujedine daju cjeloviti prikaz i ukazuju na činjenicu da su ih pisale različite osobe.
Biblija je Božja riječ, tj. Objava Boga koja sadrži ljudske elemente. Oni ne umanjuju veličinu, bit niti nadahnuće Duha Svetoga, nego govore o načinu Božjeg djelovanja: kroz čovjeka. Po čovjeku Bog ostvaruje svoje naume. Iako Svemogući nije ograničen ljudskim djelovanjem najčešće tako djeluje: među ljudima po ljudima. Zato možemo reći da su zapisi evanđelista Božja objava koju svjedoče ljudi.
Raspored misa
Na svetkovinu Kristovog uskrsnuća, u Župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog u Našicama, blagoslov jela bio je nakon jutarnje svete mise. Danas neće biti susreta Framice, svete mise u bolničkoj kapelici niti biblijskog sata. Svetu misu od 11 sati izravno će prenositi i Radio Našice.
U Župi sv. Vida, u Hrvatskoj starokatoličkoj crkvi u Šaptinovcima, vjernici su se prigodnim obredima i pobožnostima pripremali za blagdan Kristovog uskrsnuća.
Danas, na Uskrs, rana sv. misa služena je od 7 sati, a prije mise je bio blagoslov jela. Sveta misa u čast Uskrslom Spasitelju je od 10 sati i 30 minuta, a večernjica u 15 sati. Na Uskrsni ponedjeljak, rana misa je u 8, poldana sv. misa u 11, a večernjica u 15 sati.
