S početkom godine na snagu stupa niz novih zakona, ili izmjena i dopuna već postojećih, primjerice novi Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe, novi Zakon o strancima, paket zakona kojima se regulira peti krug porezne reforme – izmjene zakona o porezu na dohodak, na dobit, o PDV-u, o fiskalizaciji u prometu gotovinom, o financiranju lokalnih jedinica, kao i novi zakoni koji reguliraju bankarski sektor….
Na snagu su s početkom ove godine stupili i neki podzakonski akti, primjerice uredba o minimalnoj plaći. Tako od početka 2021. minimalna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 3.400 kuna, što je za 150 kuna ili za 4,61 posto više nego li 2020. godine.
Od povećanja minimalne plaće ‘profitirat’ će i studenti koji rade preko student servisa, kojima poslodavci od početa ove godine moraju plaćati minimalno 26,56 kuna po satu, što je oko 4,7 posto više od dosadašnjih 25,39 kuna.
Hrvatska će od ove godine svojim državljanima starijim od 65 godina koji nisu osigurali prihod za starost i ne ostvaruju pravo na mirovinu početi isplaćivati nacionalnu naknadu za starije osobe, i to u iznosu od 800 kuna. Ta je, popularno zvana nacionalna mirovina, regulirala novim Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Prve isplate te naknade trebale bi krenuti u veljači, a za siječanj 2021. godine.
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak definiran je i porezni tretman te naknade – ona se, kao ni ostale socijalne naknade, neće smatrati primitkom na koji se plaća porez na dohodak te se neće uzimati u obzir ni pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove. Izmjene Zakona o porezu na dohodak dio su zakonskog paketa koji regulira peti krug porezne reforme. Tim su izmjenama snižene stope poreza na dohodak – stopa od 24 posto na 20 posto, a od 36 na 30 posto. Građanima koji s obzirom na svoju plaću pa tako i poreznu osnovicu plaćaju porez na dohodak niže bi stope trebale donijeti i veću plaću, od desetak kuna pa sve do tisuću-dvije ili više kuna. Koliko točno ovisi, naime, o samom iznosu plaće, olakšicama na uzdržavane članove i mjestu stanovanja odnosno stopi prireza.
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak smanjuje se s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana).
Ukida se, pak, oporezivanje godišnjom stopom od 24 posto poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka. No, povećava se porezno opterećenje za one koji ne prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima odnosno povećava se ta tzv. kaznena stopa za nesrazmjer imovine, s 54 na 60 posto.
Država fond izravnanja preuzima na sebe. Tako se, sukladno izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne (područje) samouprave, povećavaju udjeli općina i gradova u raspodjeli poreza na dohodak sa 60 na 74 posto, a županija sa 17 na 20 posto, dok udio za decentralizirane funkcije i dalje ostaje 6 posto. No, sredstva za fond izravnanja, koji je do sada u raspodjeli poreza na dohodak imao udio od 17 posto, od ove godine se osiguravaju u državnom proračunu.
S početkom godine na snagu su stupile i izmjene Zakona o porezu na dobit, kojima se stopa toga poreza poduzetnike s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjuje s 12 na 10 posto. Također je s 12 na 10 posto smanjena stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, a s 15 posto na 10 posto stopa poreza po odbitku na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača, sportaša i sl.).
Izmjene zakona stimuliraju i banke da s klijentima koji zapadnu u teškoće probaju dogovoriti djelomični ili potpuni otpis potraživanja. Naime, porezno priznati rashod kreditne institucije bio bi iznos otpisa potraživanja od nepovezane fizičke ili pravne osnove, po osnovi kreditnih plasmana čija je vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke.
Iako većina odredbi toga zakona stupa na snagu s početkom ove godine, jedna važna odredba stupit će na snagu sredinom godine – od 1. srpnja 2021. i u Hrvatskoj će se na uvoz dobara iz trećih zemalja za proizvode male vrijednosti – do 22 eura (do 160 kuna) plaćati PDV.
U paketu petog kruga porezne reforme su i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, čijim se odredbama više ne propisuje blagajnički maksimum već će to pravilnikom propisati ministar financija, i to prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.
S početkom godine počinje i primjena nekih odredbi usvojenih još krajem 2019. godine pa tako od 1. siječnja 2021. počinje obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, kao i obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu.
Hrvatska s početkom 2021. ukida model kvota za zapošljavanje stranaca iz trećih država i prelazi na novi model koji bi poslodavcima trebao olakšati zapošljavanje stranaca. Naime, do sada je Vlada donosila odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, kojima je ujedno utvrdila i popis djelatnosti i zanimanja te za njih i broj dozvola u jednoj godini. No, novim Zakonom o strancima, koji je također s današnjim danom stupio na snagu, uvodi se novi model koji se temelji na mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o opravdanosti zapošljavanja državljana trećih zemalja i izdavanja dozvola za boravak i rad.
Hrvatska je i među rijetkim zemljama koje su regulirale privremeni boravak digitalnih nomada.
Zakon o strancima je definirao i pojam digitalnog nomada – državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području RH. Privremeni boravak može se odobriti državljanima treće zemlje koji u Hrvatskoj namjerava boraviti ili boravi u svrhu boravka digitalnih nomada – regulirao je novi zakon. Uglavnom je riječ o visokokvalificiranim strancima i IT stručnjacima, a njihovu privlačenju trebale bi pridonijeti i porezno oslobođenje njihovih primitaka, regulirano izmjena Zakona o porezu na dohodak koje su danas stupile na snagu.
Stopa za obračun i plaćanje turističke članarine smanjuje se za 12 posto Poduzetnici u ovoj godini mogu računati na smanjenje nekih parafistaklnih nameta. Tako će plaćati 12 posto manju članarinu turističkoj zajednici, regulirano je izmjenama Zakona o članarinama u turističkoj zajednici. Njima je također omogućeno i da Porezna uprava rješenjem izmijeni visinu mjesečnog predujma članarine zbog značajnog pada poduzetničke aktivnost, a uređen je i obračun obračun paušalnog iznosa članarine kada osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu prvi put ishode rješenje o odobrenju u tekućoj godini, s obzirom na to da se članarina obračunava temeljem kapaciteta iz prethodne godine prema podacima iz sustava eVisitor.
Krajem prošle godine Vlada je donijela i novu uredbu o posebnom porezu na motorna vozila. Tom je uredbom reguliran izračun tog posebnog poreza s obzirom na novi sustav mjerenja emisija ugljičnog dioksida (CO2) novih automobila. Naime, s početkom 2021. u Europskoj uniji počinje puna primjena tzv. Globalno usklađenog ispitnog postupka za laka vozila (WLTP), a kako to znači da nova vozila više neće imati podatak o mjerenja CO2 prema starim homologacijskim pravilima već isključivo novi podatak, koji je prosječno veći za 25 posto, nužno je donijeti novu uredbu kako ne bi došlo do poskupljenja vozila, objasnio je Marić na sjednici Vlade održanoj 30. prosinca. Uz ekološku komponentu, poseban porez na motorna vozila ima i vrijednosnu komponentu, a novom je uredbom vrijednosni prag do kojega se poseban porez ne plaća podignut sa 150 na 200 tisuća kuna.
redakcijsko izvješće, izvor: dnevnik.hr, foto: Emica Elvedji/PIXSELL
“
