Svake godine, 20. rujna, obilježava se Dan svijesti o dječjem rastu. Organizacije pacijenata diljem svijeta promoviraju i šire poruku o važnosti praćenja dječjeg rasta.
Dok se za pojedine aspekte razvoja, već od najranije dobi, počelo obraćati više pažnje i skretati pozornost na nužne korake i ranu intervenciju koja bi mogla polučiti napredak kako bi se spriječile nepovratne posljedice na zdravlje djeteta, postoje i aspekti razvoja kod kojih se poveznica sa zdravljem ne radi tako često. S ovim su jako dobro upoznati roditelji djece s rijetkim bolestima čije dijagnoze karakterizira smanjeni rast. Kako bi podigli svijest javnosti o važnosti obraćanja pažnje na sam rast djeteta, odlučili su obilježiti Međunarodni dan svijesti o dječjem rastu. Poremećaji rasta spadaju u jednu od ne pretjerano čestih, ali nažalost često krivo prepoznatih ili previđenih poremećaja u djece.
Može se reći da je rast manje od četiri centimetara na godinu kod djeteta znak zaostatka rasta i trebao bi potaknuti roditelje na posjet liječniku, koji će tada provesti detaljniju dijagnostičku obradu radi otkrivanja njegova uzroka. Budući da je djetetov rast ozbiljan znak njegovog zdravlja, važno je širiti poruku o potrebi praćenja djetetovog rasta jer je prvi korak koji pomaže roditeljima da razumiju rast djeteta i koje bi znakove mogao prikriti. Nepravilan rast (premalo ili previše) može biti prirodni znak ranog upozoravanja na skrivene medicinske probleme.
Uzroci zaostalog rasta mogu biti razni. Dječja visina može odstupati od prosjeka za dob ako su roditelji nižeg rasta ili razlog može biti i privremeno usporen rast povezan sa zakašnjelim pubertetom. S druge strane, postoje situacije kada uzroci zaostalog rasta mogu biti primordijalni, zbog radnih oblika nefunkcionalne posteljice, infekcije djeteta u maternici (toksoplazmoza, citomegalija, rubeola) te razne poremećaje strukture organizma (Silverow-Russelov, Cornelia de Lange, Dubowitz, DeSanctis-Cocchione, Johansson-Blizard i brojne druge). Zaostao rast zbog pothranjenosti ima svoj uzrok u nedostatnom uzimanju proteina. To je najčešći uzrok zaostatka rasta u djetinjstvu i eventualnog niskog rasta u odraslih. Loša prehrana ne utječe samo na rast već i na fizičku sposobnost i otpornost na infekcije, a nije posve jasno u kojoj mjeri utječe na intelektualni razvoj. Uzroci zaostalog rasta mogu biti i endokrinološki (poremećena funkcija žlijezda s unutarnjim izlučivanjem). Najčešći uzroci takvih bolesti su nedostatak hormona rasta, hormona štitne žljezde, inzulina, spolnih hormona i povećana produkcija glukokortikoida. Postoje i razne kromosomske anomalije, takav je npr. Turnerov sindrom, Downov, Edwardsov, ili Patauov sindrom. Mogu biti i rijetke naslijedne metaboličke bolesti. Zaostao rast zbog pojedinih organskih sustava. Kronične bolesti pojedinih organskih sustava čest su uzrok zaostatka rasta djeteta. Zaostao rast ili nedostatni prirast težine ponekad može skrenuti pozornost na osnovnu bolest. Zaostatak u rastu često izazivaju i kronična bubrežna insuficijencija, srčane mane, kronična respiratorna insuficijencija, astma, ciroza jetre, anemije, cerebralna paraliza.
