Umjetnu inteligenciju (UI) u svom radu koristi ili testira 50 institucija u Hrvatskoj, ne i Vlada. Pokazalo je to Gongovo istraživanje “AI u javnom sektoru: Kako Hrvatska koristi umjetnu inteligenciju”. Provedeno je na 78 ključnih tijela javne vlasti.
Od 50 institucija koje službeno koriste UI, njih 26 odgovorilo je da nemaju interna pravila za njezinu primjenu, ističu u Gongu.
Dodaju i kako su istraživanje proveli u institucijama slanjem zahtjeva za pristup informacijama putem Gongove digitalne platforme ImamoPravoZnati.org. U njima su ih pitali koja UI rješenja koriste ili ih testiraju. Kao i jesu li donijeli posebna pravila za uporabu UI i koriste li pravila za svoje zaposlenike o uporabi sustava generativne UI.
26 tijela javne vlasti ne koriste UI
Istraživanje je pokazalo da 26 tijela javne vlasti ne koriste UI. Među njima je i Vlada RH te 10 ministarstava, uključivši i ministarstva obrane, financija, vanjskih i EU poslova i znanosti i obrazovanja.
Osim njih, da ne koriste UI naveli su i Ustavni sud, DORH, Uskok, Porezna uprava, Grad Zadar, dvije županije i druga nezavisna tijela i agencije.
Institucije koje koriste UI
Da u svom radu koriste UI, istodobno s posebnim pravilima uporabe UI, odgovorilo je devet institucija. Među njima su Hrvatski sabor, Fina, Grad Zagreb, Apis IT, Hakom, Hanfa i HZJZ.
UI uz korištenje posebnih pravila
Daljnjih 11 odgovorilo je da UI koriste ili testiraju. Kao i da su u trenutku istraživanja pripremali i posebna pravila za UI.
Među njima su i tri ministarstva. To su Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Također i AZOP, DIP, CARNet i Hrvatski zavod za socijalni rad. Zatim Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Središnja agenciju za financiranje i ugovaranje – SAFU.
SAFU se pritom izdvaja kao jedina institucija koja je navela da ne koristi niti testira UI, ali da priprema pravila za njezinu uporabu.
Pet institucija – HZMO, HZZ, HZZO, Ministarstvo zdravstva, HAMAG-BICRO – navelo je da na uporabu UI u radu primjenjuju postojeće propise ili pravila. Primjerice pravila povezana s informacijskom i kibernetičkom sigurnošću. Kao i druga pravila koja zapravo nisu namijenjena reguliranju uporabe UI.
Konačno, 26 institucija koje su navele da u radu koriste ili testiraju UI rješenja bez internih pravila.
To su su ministarstva unutarnjih poslova, gospodarstva, kulture i medija te regionalnog razvoja i fondova EU. Kao i 10 sudova, Agencija za medije, Državna geodetska uprava i HERA, tri grada – Osijek, Rijeka i Split. Zatim dvije županije – Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska te četiri KBC-a.
HZMO, Grad Rijeka i AZOP nisu naveli nazive UI rješenja koja koriste uz objašnjenje da bi otkrivanje tih podataka ugrozilo njihovu sigurnost.
U Gongu navode da im MUP i nije dostavio naziv proizvođača za svoj sustav za prepoznavanje lica. Odnosno biometrijsku identifikaciju Face Recognition. Kao i da do tih podataka nisu mogli doći niti iz javno dostupnih izvora. MUP se, navode, izdvaja i po tome što koristi sustave čija primjena “može nositi posebne rizike” za ljudska prava i temeljne slobode. Riječ je o tri UI sustava za biometrijsku identifikaciju i sigurnost. Osim o Face Recognitionu, radi se još i o sustavu ABIS (Automatizirani biometrijski identifikacijski sustav). Kao i o sustavu NABIS (Nacionalni ABIS sustav).
Jedina institucija koja nije odgovorila na Gongov standardizirani upitnik bio je Državni inspektorat.
Jasni nacionalni standardi i ujednačena pravila za upravljanje UI
– Nalazi istraživanja empirijski pokazuju da bi javni registar, jasni nacionalni standardi i ujednačena interna pravila trebali postati sastavni dio upravljanja umjetnom inteligencijom u hrvatskom javnom sektoru. Ne kao prepreka njezinu korištenju nego kao uvjet da se ona koristi transparentno. Također i odgovorno i uz zaštitu ljudskih prava. – ističu u Gongu.
Dodaju i da razlike u odgovorima pokazuju da među institucijama ne postoji jedinstven način evidentiranja rješenja UI. Kao i da neke od njih nedovoljno razumiju što se smatra uporabom UI. Također i da međusobno različito shvaćaju potrebu za posebnim uređivanjem korištenja UI u svom radu.
Županić: Sada je prilika da se postave standardi
Autor Gongova istraživanja Sergej Županić ističe da je upravo sada – kad se uspostavlja nacionalni okvir praćenja primjene UI u javnom sektoru – prilika da se postave standardi. Kako kaže, prije nego što se učvrste neujednačene prakse u kojima pojedine institucije same razvijaju svoja pravila, dok neke druge o tome ne razmišljaju.
Uspostavljanje javnog, jedinstvenog i redovito ažuriranog registra
Stoga, preporučuje uspostavljanje javnog, jedinstvenog i redovito ažuriranog registra UI rješenja u tijelima javne vlasti. Uz jasne nacionalne standarde za njihovo evidentiranje. Kao i lako razumljive informacije građanima o njihovoj uporabi.
Izvor: HINA/Foto: Lana Slivar Dominić
 u svom radu koristi ili testira 50 institucija u Hrvatskoj, ne i Vlada. Pokazalo je to Gongovo){kind=link}