Svjetski dan bicikla, koji se obilježava 3. lipnja, usvojen je 2018. godine rezolucijom Opće skupštine UN-a, koja je prepoznala bicikl kao ”jednostavno, cjenovno pristupačno, pouzdano i ekološki prihvatljivo održivo prijevozno sredstvo kojim se potiče upravljanje okolišem i zdravljem”.
Tjelesna neaktivnost jedan je od vodećih čimbenika rizika za smrtnost od nezaraznih bolesti. Ljudi koji su nedovoljno aktivni imaju 20 % do 30 % povećan rizik od smrti u usporedbi s ljudima koji se dovoljno kreću.
Mnoga su istraživanja posebno proučavala utjecaj hodanja i vožnje biciklom. Među njima se pokazalo da:
· hodanje 30 minuta ili vožnja bicikla 20 minuta većinu dana u tjednu smanjuje rizik od smrtnosti za najmanje 10 %;
· aktivno putovanje na posao povezano je s oko 10 %-tnim smanjenjem rizika od kardiovaskularnih bolesti i 30 %-tnim smanjenjem rizika od dijabetesa tipa 2; i
· smrtnost povezana s rakom je 30 % niža među biciklistima.
Kako bismo bili zdravi, potrebno je biti tjelesno aktivan barem 30 do 60 minuta svaki dan. Vožnja bicikla idealna je tjelesna aktivnost koja ima izvrstan utjecaj na kardiovaskularni sustav i povećanje tjelesne spremnosti.
Bicikliranje također može pomoći u poboljšanju mentalnog zdravlja jer snizuje razinu stresa i opušta.
Pravila za sigurno bicikliranje
Kako bismo bili sigurni tijekom vožnje biciklom, potrebno je znati najčešće rizične faktore koji dovode do nesreća biciklista.
Brzina vozila koja dijele ceste s biciklistima
Prebrza vozila u okruženju s mješovitim prometom predstavljaju velik čimbenik rizika povezan s ozbiljnim ozljedama i smrtonosnim sudarima općenito, a posebno među biciklistima. Kako se prosječna brzina prometa povećava, tako se povećava i vjerojatnost sudara.
Vožnja u alkoholiziranom stanju
Vožnja u alkoholiziranom stanju među biciklistima i drugim vozačima još je jedan značajan faktor rizika za ozljede i smrt biciklista.
Vožnja bez kacige
Biciklisti koji ne nose kacigu u trenutku sudara imaju teže ozljede od onih koji nose kacigu.
Važno je napomenuti da učinkovitost biciklističkih kaciga u prevenciji ozljeda glave u sudaru može biti ograničena nepravilnom uporabom. Kacige koje leže previsoko na čelu, koje imaju nepravilno postavljene naramenice ili koje se pretjerano pomiču naprijed-natrag, mogu rezultirati većim rizikom od ozljeda glave.
Izvor: HZJZ /foto: arhiva RNa
