Hrvatska je 1. ožujka 2026. službeno postala zemlja bez opasnosti od mina, čime je ispunila svoje obveze iz Ottawske konvencije i zatvorila jedno od najtežih poglavlja poslijeratnog oporavka.
Više od tri desetljeća nakon što su zbog rata 1990-ih veliki dijelovi zemlje bili kontaminirani minama i neeksplodiranim ubojitim sredstvima, sva poznata opasna područja sada su raščišćena.
U razminiranje u Hrvatskoj od 1998. uloženo oko 1,2 milijarde eura
Ukupna ulaganja u razminiranje u Hrvatskoj od 1998. iznose oko 1,2 milijarde EUR. Taj dugoročni napor predvodila su hrvatska nacionalna tijela, uključujući Hrvatski centar za razminiranje, koji je sada integriran u Ministarstvo unutarnjih poslova, zajedno sa specijaliziranim organizacijama za razminiranje i međunarodnim partnerima.
Europska unija kao ključni partner
Europska unija bila je pritom ključni je partner u podupiranju hrvatskih aktivnosti razminiranja. Osobito kod ubrzavanja završnih faza čišćenja najzahtjevnijih područja terena i ostvarenju nacionalnog cilja uklanjanja opasnosti od mina do 1. ožujka 2026. – koji je i ostvaren. Od pretpristupnog razdoblja i tijekom cijelog članstva Hrvatske u Uniji, financijska sredstva EU-a za razminiranje dosegnula su 286,7 milijuna EUR, što čini oko četvrtine ukupnih nacionalnih ulaganja.
Znatan dio te potpore dolazi iz kohezijske politike EU-a. Otkako je Hrvatska 2013. pristupila EU-u, u okviru programa kohezijske politike osigurano je 176,6 milijuna EUR, odnosno oko 61 % ukupnih financijskih sredstava EU-a za razminiranje. Projekti razminiranja financirani su iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., za koji je dodijeljeno 74,7 milijuna EUR, i Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., za koji je dodijeljeno 101,9 milijuna EUR. Ta su ulaganja obuhvaćena ciljem kojim se podupire zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija ugljika, uključujući mjere usmjerene na pripravnost na katastrofe i upravljanje rizicima.
Od kraja 90-ih godina razminirano je oko 1835 četvornih kilometara
Opseg zadatka bio je golem. Od kraja 90-ih godina prošlog stoljeća razminirano je oko 1835 četvornih kilometara zemljišta diljem zemlje. To uključuje 876 četvornih kilometara očišćenih fizičkim razminiranjem i dodatnih 959 četvornih kilometara za koje je pregledom i provjerom potvrđeno da su sigurni. Uklonjeno je gotovo 107,000 mina i stotine tisuća neeksplodiranih ubojitih sredstava. Šume, poljoprivredna zemljišta i ruralna infrastruktura godinama su bili nedostupni, a znakovi upozorenja označavali su područja u kojima bi jedan korak na putu mogao biti smrtonosan. Od završetka rata incidenti povezani s minama prouzročili su 612 žrtava, uključujući 208 smrtnih slučajeva, među kojima su bili i pirotehničari koji su izgubili živote tijekom čišćenja terena.
Razminiranjem se zemljište otvorilo za poljoprivredu i šumarstvo, turizam je ponovno moguć u prethodno ograničenim prirodnim područjima te se obnovilo povjerenje zajednica koje desetljećima žive s ratnim nasljeđem. Iskustvo Hrvatske ima i važnu međunarodnu dimenziju. Budući da je u posljednja tri desetljeća stekla opsežno stručno znanje u području razminiranja, zemlja sve više doprinosi humanitarnom razminiranju u inozemstvu. Hrvatski stručnjaci već su uključeni u projekte međunarodne suradnje i inicijative za razmjenu znanja, uključujući aktivnosti povezane s Ukrajinom i drugim regijama pogođenima minama.
Postignuće Hrvatske stoga je više od dovršetka tehničkog programa, i pokazuje kako se trajnom nacionalnom predanošću, uz potporu europske suradnje i ulaganja, mogu uspješno riješiti čak i najsloženije posljedice sukoba.
foto: PU osječko-baranjska
