U prvoj polovici ove godine na dugotrajnom je bolovanju duljem od 42 dana, koje ide na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), bilo dnevno u prosjeku 39.536 osoba. To je za 10,7 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, doznaje se u HZZO-u.
Prosječni mjesečni trošak naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a iznosi 20 milijuna eura. U 2024. izdvojeno je više od 220 milijuna eura.
Najdulje trajanje privremene nesposobnosti za rad u zadnjih 10 godina iznosilo je 5.431 dan, a radilo se o psihijatrijskoj dijagnozi.
Najčešći uzroci dugotrajnih bolovanja mentalni su poremećaji i poremećaji ponašanja, onkološke bolesti te bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva.
U HZZO-u navode da u slučaju da zdravstveno stanje osiguranika nakon liječenja i rehabilitacije ne omogućuje povratak na posao, obiteljski liječnik mora obraditi pacijenta za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti.
To je obavezno i u slučaju kada privremena nesposobnost traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze. Dokumentacija se prosljeđuje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Potom ide Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a on je dužan donijeti mišljenje o radnoj sposobnosti u roku od 60 dana.
Izmjenama zakona koje su stupile na snagu 1. kolovoza povećan je najniži mjesečni iznos HZZO-ove naknade za vrijeme bolovanja – sa 110 na 353 eura, a najveći mjesečni iznos s 565 na 995 eura.
Na primjedbe dijela građana da nisu osjetili najavljeno povećanje, osvrnula se ministrica zdravstva Irena Hrstić, pojasnivši da se metodologija izračuna nije mijenjala.
-Iznos naknade određuje se prema prosjeku plaće u šest mjeseci koji prethode otvaranju bolovanja. Zbog toga oni koji su bolovanje započeli prije rasta plaća primaju manji iznos. Svi koji su bolovanje otvorili nakon stupanja novih odredbi na snagu, i čije su plaće već uvećane, imaju višu naknadu.- objasnila je ministrica.
HINA /foto:
