Najviše lijekova u Hrvatskoj lani se koristilo za liječenje kardiovaskularnih bolesti. Ukupna je potrošnja svih vrsta lijekova iznosila 1,76 milijardi eura, što je 13,3 % više nego godinu ranije. Podaci su to Agencije za lijekove (HALMED) za 2024. godinu.
Podaci potvrđuju stabilan rast potrošnje koji traje već pet godina, s prosječnim godišnjim povećanjem od oko pet do šest % u dozama i 12 % u financijskim pokazateljima. Trend je stabilan, bez većih oscilacija. Najveći porast bilježe terapije za maligne bolesti i novi, tzv. pametni lijekovi, navodi HALMED.
Nakon lijekova za kardiovaskularne bolesti, po potrošnji u dozama slijede oni za probavni sustav i metabolizam te lijekovi za živčani sustav. No kada se potrošnja gleda prema vrijednosti u eurima, prednjače onkološki i imunomodulacijski lijekovi, koji čine čak 40 % ukupne financijske potrošnje.
Vitamin D na vrhu potrošnje, najviše novca za pembrolizumab
Najčešće korišteni lijek u Hrvatskoj i dalje je vitamin D (kolekalciferol), koji je u posljednje četiri godine kontinuirano bilježio rast. Vitamin D između ostaloga koristio se u prevenciji covida, a i nakon pandemije pojačano se koristi zbog pozitivnog djelovanja na imunološki sustav.
Nakon vitamina D, slijede atorvastatin (za snižavanje kolesterola), pantoprazol (za želučanu kiselinu), rosuvastatin (za snižavanje kolesterola) i acetilsalicilna kiselina (za prevenciju stvaranja krvnih ugrušaka). Veći skok potrošnje zabilježili su folna kiselina (vitamin B9), rosuvastatin (za snižavanje kolesterola) i naproksen (protuupalni lijek za ublažavanje boli).
S druge strane, najviše je novca u 2024. izdvojeno za imunoterapijski lijek pembrolizumab, s potrošnjom od gotovo 95 milijuna eura. Koristi se u liječenju melanoma, karcinoma pluća i drugih zloćudnih bolesti. Među deset najskupljih nalaze se i drugi biološki lijekovi poput enzalutamida, ibrutiniba, nivolumaba i bevacizumaba. Ukupno je čak 11 od 25 najskupljih lijekova u Hrvatskoj pripadalo skupini monoklonskih protutijela ili inhibitora protein kinaza (novi, pametni i skupi lijekovi).
Bolnice troše više zbog skupih terapija
Izvanbolnička potrošnja lijekova lani je činila 97 % ukupne potrošnje. No, gledano financijski, to je 48,6 % ukupne potrošnje. Bolnice su snosile više od polovice ukupne financijske potrošnje (oko 905 milijuna eura). Razlog su upravo novi i izrazito skupi lijekovi koji se primarno koriste u bolničkom okruženju.
HALMED posebno ističe financijski rast potrošnje sustavnih hormonskih lijekova (21,5 %), lijekova za maligne bolesti i imunomodulatore (20 %), ali i antidijabetika i antitrombotika. Povećana je i uporaba vitamina, posebice vitamina D.
U skupini cjepiva potrošnja je pala jer je interes za docjepljivanjem protiv koronavirusa značajno smanjen nakon 2021. godine.
1687 različitih lijekova na tržištu
U 2024. godini u prometu je bilo 1687 lijekova prema međunarodnom nezaštićenom imenu (INN). Broj dostupnih lijekova raste. Porast se bilježi u gotovo svim terapijskim skupinama, uključujući kardiovaskularne i onkološke lijekove.
Prema HALMED-ovim podacima, 90 % ukupne potrošnje lijekova ide na teret HZZO-a, dok oko 10 % građani plaćaju izravno. Omjer potrošnje lijekova na recept i bez recepta ostaje stabilan – oko 94 prema 6 %.
Rezultati potvrđuju da se u Hrvatskoj najviše troši na terapije koje dugoročno osiguravaju bolju kontrolu kroničnih bolesti. Sve veći udio otpada i na najnovije, skupe lijekove za liječenje malignih i autoimunih bolesti, zaključuje HALMED.
HINA /foto:Shutterstock
